Značenja koja ne postoje
Navečer zastanem kraj bunara i osjetim onu svježinu vode koju sam davno izgubio. Vjetar me ljulja sasvim polako, u krošnjama meko šuštanje lišća, na licu nešto kao osmijeh i sažaljenje, nad svime. To je bila jedna slika koja je budila neku nadu, to je bio osjećaj samoće, ali i mali trenutak vječnosti u koju sam zagazio samo jednom, i kao hladna voda odnio me preko potoka sve do izvora, ispod kamenja i zemlje, samim podzemnim kanalima i uskim gudurama. Sjećam se toga kao danas, tog neostvarenog sna koji je bio zapisan na ovom malom zemljovidu. Možda sam i tada pogrešno čitao znakove, a možda tih znakova i nema, samo smo mi zaluđeni njima, svjesni koliko im dajemo značenja koja zapravo i ne postoje. Nešto po-stoji, nešto od-stoji, a ono što doista biva zaspalo je u Tu bitku i zastalo u vremenu.
Dragan Gligora
O autoru: Dragan Gligora rođen je 1963. u Pagu. Osnovnu i srednju školu pohađao u Kolanu, Novalji i Pagu. Diplomirao na FF u Zadru 1989. godine Hrvatski jezik i južnoslavenske književnosti. Pohađao doktorski studij na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je 2007. obranio doktorsku disertaciju Psihoanalitička introspekcija i osobni mit u romanima Petra Šegedina. (Povjerenstvo: akademik Milivoj Solar, prof. dr. Cvjetko Milanja i prof.dr. Vinko Brešić) Deset godina radio u prosvjeti. Od 1999. radi kao novinar HRT-a. Objavio knjigu eseja Rad snova, knjigu lirske proze Jedini smisao vremena, te tridesetak znanstvenih i stručnih radova i recenzija. Sudjelovao u radu dvadesetak znanstvenih skupova i kolokvija. Područje interesa: teorija književnosti, novija hrvatska književnost, svjetska književnost, teorija mita, filozofija jezika, filozofija znanosti i psihoanalitička teorija. Živi i radi u Kninu.
