O VREMENA, O OBIČAJI!
Tomislav Supek: DANI NOĆNIH MORA, Studio Moderna, Zagreb, 2022.
Piše: Ivo Mijo Andrić
U mlađim i srednjim godinama života književnik Tomislav Supek pisao je humoreske, kozerije, šale i druge vrste vedrih proznih radova. Objavljivao ih je u studentskim, dnevnim i tjednim listovima te u humorističkim radijskim emisijama. U drugoj polovici prošloga stoljeća na prostorima bivše SFRJ, svi dnevni i nedjeljni listovi imali su stranice namijenjene za humor i zabavu. Osim toga, u većim gradovima postojali su humoristički listovi i radijske emisije u kojima su objavljivani humoristički i satirični sadržaji. Bilo je to vrijeme u kome se humor cijenio kao važna sastavnica duhovnog života.
Ratna događanja iz devedesetih godina i raspad države kao i razvikana demokratizacija i komercijalizacija individualnog i društvenog života, potisnuli su humor i satiru u drugi plan. Većina dnevnih listova i radio stanica ukinuli su humorističke stranice i emisije, ostavivši tek simbolični prostor za viceve i pošalice preuzete iz drugih zemalja ili od drugih naroda. Šala na svoj račun ili satirična kritika na račun domaćih političara, postale su nepoželjne a u određenoj mjeri čak i opasne umotvorine, pa su ih vlasnici novina i urednici redovno izbjegavali.
No, taj zaokret u uređivačkoj politici nije spriječio humoriste da zapisuju duhovite misli, i da iste objavljuju u knjigama koje su plaćali vlastitim novcima. Novonastaloj situaciji prilagodio se i Tomislav Supek koji je napustio duže humorističke forme, i u poznim godinama posvetio se isključivo pisanju aforizama. Prelazak na područje aforistike pokazao se dobrim potezom koji mu je donio odlične stvaralačke rezultate. Tako je u posljednjih dvadesetak godina objavio 13 knjiga humora, od čega sedam knjiga aforizama pod zajedničkim naslovom Hrvatska zanovijetanja. Uz to je objavio i dvoknjižje sa dvojicom poznatih hrvatskih aforista, (Andrić i Vuković), koje je imalo dobar odjek kod čitalaca.
Kruna tih vrijednih postignuća došla je početkom ove godine kada mu je, u okviru nagrade „Radoje Domanović“, Društvo književnika Srbije dodijelilo prestižno priznanje „Ekselencija satire“ za ukupni doprinos razvoju humora i satire. Nekako u isto vrijeme, u izboru profesora i poznatog aforističara Jandra Drmića, objavljena je Supekova nova knjiga pod naslovom Dani noćnih mora, koja zaokružuje njegovo polustoljetno humorističko stvaralaštvo. U tom izboru našli su se najbolji aforizmi napisani u zadnja dva desetljeća i objavljeni u hrvatskim zanovijetanjima. Analitičan i pohvalan predgovor knjizi pripremio je bard europske i svjetske aforistike Aleksandar Čotrić, kome pripadaju velike zasluge za afirmaciju aforizma kao najkraće književne vrste, i aforističara kao dubokoumnih književnih stvaralaca. Izbornik Drmić, u završnom dijelu knjige dodao je sadržajan pogovor koji osvjetljava pređeni polustoljetni spisateljski put jednog od ponajboljih balkanskih i europskih aforističara i satiričara današnjeg vremena.
U danima noćnih mora tako se na jednom mjestu našlo sve ono najbolje što označava i karakterizira suvremeno aforističko i satirično stvaralaštvo na našim prostorima. Zasluga je to sjajnog umotvorca Tomislava Supeka, izbornika Jandra Drmića i satiričnog analitičara Saše Čotrića. Taj trio bez kormilara otisnuo se papirnatim knjižnim čamcem, u ne baš lijepo vrijeme, uzburkanim morem satirične vedrine ispraćen naslovnim aforizmom: Nekada smo ovakve dane nazivali noćnom morom. Na tom putovanju aforist nailazi na gusare političare: (Čudna podudarnost. Porastom broja političara, smanjuje se broj lopova); umorne narodne mornare: (Narod uzima kredite. Lopovi gotovinu; obezglavljene birače: (Problem hrvatskog biračkog tijela. Nema glavu); korumpirano pravosuđe: (Ako suci dijele pravdu, mogu je i naplaćivati); politizirane svećenike: (Svećenik ili političar. Isti vrag); osiromašene i nemoćne umirovljenike: (I mi imamo oružje za masovno uništenje. Mirovine); maskirane vlastodršce: (Maske su pale. Maskirani ne).
Mnogo je životnih tema i stvarnih društvenih problema koje Supek prezentira i secira u svojim satiričnim aforizmima. Nisu one hrvatski specifikum. One su podjednako prisutne i u drugim državama, a posebno onima koje se nalaze na takozvanom putu tranzicije. U svima njima pokušava se implementirati zapadni model demokracije u kome građani svoja politička prava ostvaruju samo u vrijeme izbora. (Građani uvijek glasuju, nikada ne biraju), kaže aforist. I dodaje: Na kraju, pobijedit će demokracija. Milom ili silom.
Kad se okonča izborni ciklus vlast preuzimaju izabrani vlastodršci, a narodu ostaje od davnina poznata mogućnost da šuti i radi. I da, ako nije zadovoljan svojim položajem izađe na ulicu te da, uz budnu pažnju i pratnju naoružane policije, demonstrira protiv političnih moćnika. Poslije održanih izbora političke i druge odluke o svemu, pa i o ratu i miru, donose političari. Narod se tu ni za što ne pita i njemu je jedino preostaje da se nada i strada zbog nerazumnih odluka onih koje je sam izabrao.
O tempora, o mores!, rekao bi slavni Ciceron. A ja tu njegovu misao ponovio na našem jeziku: O vremena, o običaji! Razumije se, mnogo stoljeća kasnije, gledajući kako pred svjetskom političkom publikom stradaju ljudi i dobra u opsjednutim ukrajinskim gradovima. Pritom se prisjećajući užasne sarajevske ratne opsade iz devedesetih godina u kojoj sam i sam bio nemoćni stradalnik, dok je europska i svjetska politička publika iz toplih domova promatrala šta se zbiva na podivljalom Balkanu. I slala riječi podrške, uz mrvice pomoći da produži agoniju nemoćnih i zlu prepuštenih ljudi. A mogla je puno više učiniti prije izbijanja ratnog sukoba i u vrijeme njegovog trajanja, da je htjela i željela. I da je bilo više razuma i dobrote, a manje zlobe i sramote.
Noć se odužila. Nikako da svane bolje sutra. Zapisao je tu tugaljivu ironijsku misao Tomislav Supek, s kojom završavam ovaj kratki prikaz njegove vrijedne knjige aforizama, Dani noćnih mora. Knjigu toplo preporučujem svima koji vole kratke mudre i duhovite misli i izreke o ljudima, stvarima i pojavama iz današnjeg vremena. I koji vjeruju da su zdrav duh i smijeh najbolji prirodni i narodni lijek.
