Sunce
Danas strahujem.
Sutra ću biti hrabra.
Bit će tijesno u ovoj koži.
Razderat će se na novim mjestima,
ostaviti tragove korištenja utrobe
što postaje posteljica meka.
Nestati ću cijela.
Preporoditi se
u rođenju radosti bez premca.
Stvorit će se obostrana ovisnost.
Grudi će postati pojilište ljubavi
I reagirati na plač
Kao što sluga reagira na zvonce.
Dan i noć. Noć i dan.
Iz sna, pokrivena tek tankom koprenom disanja krhkog stvorenja,
prenut će me tišina.
Diše, sve je u redu.
I sve nebitno postati će nebitno.
Vrijeme se neće mjeriti satom
Već će se ljuljati u kolijevci.
U mom svemiru grijat će me još jedno
Sunce.
Silva K.
