Stvarnost putuje
Stvarnost putuje, stvarnost se množi ili naprosto miruje. Ona napada naše kosti i tijela, vitla nas u zrak i prevrće kad god hoće. Stvarnost je opaka maćeha, njeni su zubi oštri i tvrdi. Stvarnost je jedino što imamo i zato smo i mi njen mali dio. Polako nas stvara stvarnost i od stvarnosti smo potekli i rođeni. U nju potpuno umočeni ne možemo je ni shvatiti, a kamoli opisati. Ipak to svi čine, otud njeno prokletstvo i stari ružni običaji. Vrijeme je za novu stvarnost, za onu zbilju koja je odista zbiljna, ponekad i neozbiljna. Ovako je samo neo-stvarnost, neutaživa, vječna, mala i nesretna, kao pogled na grad i valove, pogled na strujanja, hod i govor stvarnosan – i tako bit će i jest u sve vrijeme stvaranja. Jer ona zapravo i ne postoji. Ona je samostvorena kada je rodila sva svoja stvorenja. Zato i nema riječi koja bi mogla sve obuhvatiti, pa i kad kažem sve ili cijeli svijet, što sam zapravo mislio i rekao ili samo prepisao od nekog drugog.
Ova je igra opasna i nepredvidljiva i zahtijeva puno strpljenja. Na kraju često ne bude ništa, samo bivanje u nekim satima koje više ne brojim i koje više ne želim pored sebe. Kažeš stvarno i zbilja i neposrednost, i sve mi se više čini da je to samo nešto kao nadomjestak za pravi život, koji je isto tako varljiv i nepostojan. Život živi od života i to se kolo vrti naprijed i natrag sve do nekog bespuća, strašnog i opasnog ponora nad kojim stojim nagnut dok naviru sjećanja na život, naravno, koja postaju nešto kao ispravak školske zadaće koji nema nikakvog smisla.
Dragan Gligora
O autoru: Dragan Gligora rođen je 1963. u Pagu. Osnovnu i srednju školu pohađao u Kolanu, Novalji i Pagu. Diplomirao na FF u Zadru 1989. godine Hrvatski jezik i južnoslavenske književnosti. Pohađao doktorski studij na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je 2007. obranio doktorsku disertaciju Psihoanalitička introspekcija i osobni mit u romanima Petra Šegedina. (Povjerenstvo: akademik Milivoj Solar, prof. dr. Cvjetko Milanja i prof.dr. Vinko Brešić) Deset godina radio u prosvjeti. Od 1999. radi kao novinar HRT-a. Objavio knjigu eseja Rad snova, knjigu lirske proze Jedini smisao vremena, te tridesetak znanstvenih i stručnih radova i recenzija. Sudjelovao u radu dvadesetak znanstvenih skupova i kolokvija. Područje interesa: teorija književnosti, novija hrvatska književnost, svjetska književnost, teorija mita, filozofija jezika, filozofija znanosti i psihoanalitička teorija. Živi i radi u Kninu.