Leonida Kovač: „Sajam je jedno od rijetkih mjesta gdje je dopuštena sloboda mišljenja“
Može li doručak otvarati nove prostore slobode? Treba li doručak donositi nova znanja? Može li doručak biti intelektualni izazov? Je li moguće da doručak ne bude dosadan? Na sva ova pitanja odgovor je potvrdan, a riječ je Doručku s autorom, kultnom programu Sajma knjige u Istri, čije je briljantno izdanje serviramo publici u nedjelju, 3. prosinca, zadnjeg dana 29. Sajma knjige u Istri. Za veliku prijepodnevnu završnicu zaslužni su Leonida Kovač, povjesničarka umjetnosti i kustosica, Puljanka sa zagrebačkom adresom, i voditelj Emir Imamović Pirke. Bio je to doručak za pamćenje na kojem je gošća, vođena vještom voditeljskom rukom, otvorila brojna važna pitanja. Veliki pljesak publike na kraju sat vremena dugog doručka koji je prošao u sekundi, pokazao je da je sve učinjeno na pametan način i s pravom mjerom.
Zašto je političko mišljenje koje je nestalo iz visoke politike relocirano jedino u područje umjetnosti? Što su to europske vrijednosti i što je to Europa? Koja su znanja legitimna, a koja nisu? Kako danas osnivati sindikate kad više nemamo radnike i radnice nego ljudske resurse? Tko je vlasnik programa i softvera umjetne inteligencije i tko na nju polaže pravo? To su samo neka od pitanja koja je na multidisciplinarnoj razini otvorila Leonida Kovač i sajamski Doručak zaključila riječima: „Sajam je jedno od rijetkih mjesta gdje je dopuštena sloboda mišljenja“.
Uslijedila je uvertira u veliki finale Histrokozmosa koji tematizira Sagu o vinu, a u programu pod naslovom „30 godina: od Kalavojne do Vinistre“ sudjelovali su Veljko Ostojić, Ivica Matošević, Luka Rossi, Edi Maružin, Vlaho Bogišić. Program je vodila čarobna Roberta Razzi. U središtu ove tople priče bila je emotivna posveta Franku Lukežu, koji je na osebujan – istodobno moderan i tradiciji vjeran – način trasirao put kojim su Istra, njena gastronomija i enologija zasjali na europskoj i svjetskoj karti. O njegovom vizionarstvu posvjedočilo je i „Pismo iz budućnosti“ koje je Franko Lukež napisao 2001. godine povodom pete godišnjice Kalavojne među čijim je osnivačima bio, a pismo je pročitao sjajni glumac Valter Roša. A, onda je počeo ne mini, nego pravi moćni, kao noćni, koncert koji je u Crvenom salonu za Lukeža održao Edi East Trance Blues. Vina vinara Vinistre predstavili su sommelieri Sandi Paris i Karin Rupena Perdec.
Večer je počela dodjelom nagrade „Doktor Ivo Borovečki“ koju je osvojila Vera Mihajlović, kao najčitateljica ovogodišnjeg, 29. Sa(n)jam knjige u Istri. Nagradu joj je dodijelila direktorica Sajma knjige Magdalena Vodopija, a program dodjele vodio je Emir Imamović Pirke.
Vera Mihajlović rođena je 1949. godine u Ljubljani, završila je Srednju medicinsku školu u Puli i do umirovljenja radila je u zdravstvu. Udata je i majka dvije odrasle kćeri i nona troje unučadi. Svoje dane u mirovini provodi aktivno baveći se raznim hobijima kao što su čitanje, slikanje, nordijsko hodanje, volontiranje… ili kako sama kaže „Širi ljubav i uživanje u životu…“ Redovna je posjetiteljica svih programa Kluba-knjižare Giardini 2 i Sajma knjige u Istri.
Nagrada „Doktor Ivo Borovečki“ utemeljena je prije točno jednog desetljeća, 2013. godine u spomen na uglednog pulskog liječnika, radiologa, poliglota i svestranog intelektualca, istaknutog hrvatskog esperantista, a koji bio veliki prijatelj Sajma. Nagrada je zamišljena kako bi se iskazala zahvalnost naj čitatelju ili čitateljici, a sastoji se od skulpture u obliku slova Č nastale prema ideji kiparice Marine Orlić, a koju je ove godine izradila umjetnica Neva Legović, te namjenskog novčanog iznosa od 150 eura za kupnju knjiga na Sa(n)jam knjige u Istri.
Na 29. Sa(n)jam knjige u Istri predstavljeni su i finalisti i finalistkinje Književne nagrade Fric. O njima, ali i ovoj važnoj nagradi govorili su direktor dnevnog lista 24sata Goran Gavranović i zamjenik glavnog urednika 24sata Alen Galović. U finale Književne nagrade Fric plasiralo se šest naslova: “Peleov priručnik” (V.B.Z.) Dragana Juraka, “Mirovanje” (V.B.Z.) Dunje Matić, “Gracija od čempresa” (OceanMore) Želimira Periša , “Brod za Issu” (Sandorf) Roberta Perišića, “Ljeta s Marijom” (Fraktura) Olje Savičević Ivančević i roman „Sama“ Ivane Šojat (Ljevak).
Finaliste je odabrao žiri predvođen predsjednicom, teatrologinjom Natašom Govedić, a u kojem su još bili molekularna biologinja Dragomira Majhen, dramaturginja Dubravka Vrgoč, kritičar i teoretičar književnosti Tomislav Brlek, teolog Dalibor Milas, odvjetnik Čedo Prodanović i povjesničar Hrvoje Klasić.
Nagradu su utemeljili 24sata i tjednik Express, a dodijelit će se sedmi put 15. prosinca.
Čast da zatvori 29. Sajam pripala je Koradu Korleviću, velikom astronomu, jednom od mikrokozmosa Istre. On je u Crvenom salonu, koji nikad u sajamskoj povijesti nije bio tako pun, u programu PRistrani Histrokozmosa održao dojmljivo predavanje „Od magične zemlje do plesa mrtvaca“ i na kraju svima u publici dao domaću zadaću: da učine sve što mogu da ovaj svijet bude bolji. Bio je to sjajan uvod u veliku temu 30. Sajma knjige u Istri – Mikrokozmos, a koju je uz veliki naklon i zahvalu publici 29. Sajma najavila Magdalena Vodopija.
