Foto: Pixabay
Prostor
Ovo je moj jedini prostor, za njega znam i ne znam. Ja sam čuvao zrak od provalnika. Još malo pa će se pojaviti i ljudi. Za sada se čuju samo ptice. Još nije ni šest sati. Na ulicama nema nikoga. Dobro jutro, a dan je tek počeo i treba ga prebrodtiti. O čemu ćemo danas govoriti. Ima zaista toliko tema, ali ih je teško držati na okupu i onda znati koja je prava. Najvažnija je svakako život. Sat tiho otkucava vrijeme. Dovoljno je samo poželjeti kišu i ona odmah padne. Najprije sam se usredotočio, a onda sam počeo pisati. Zatim sam popio šalicu kave i nastavio sve dok mi nije dosadilo. Razradio sam glavnu temu i došao do zaključka. Onda sam zapalio cigaretu, a vani je već počela kiša. Izašao sam na balkon vidjeti to čudo s visine i mogu reći da mi je bilo sasvim ugodno. Zatim sam opet sjeo za stol i dovršio tekst. No, kao da je tekst pisao netko drugi, a ja ću ga samo potpisati. Nisam znao ni o čemu se radi, jer sve je to bilo dosta površno i nije davalo nikakav znak života. Skuhao sam još jednu kavu, zapalio cigaretu, kiša je već bila prestala, miris ozona širio se zrakom, nadahnuće je dolazilo iz tog blaženog (ne)mira. Neki ljudi su glasno razgovarali i dozivali se. Ja sam bio sam i nije mi preostalo ništa drugo nego da sve izbrišem i počnem nanovo. Sada su misli tekle, rečenice se nizale same, sada sam to bio Ja, iako više nisam siguran u to. Kao da sam sve to već negdje vidio. A ako i jesam neću nikome reći. Jezikom se može gotovo sve, pa sam se i ja poslužio tom varkom, a od nje je nastao i ovaj uradak. Kada bi stali sve to razglabati od mene ne bi ostalo ništa. Zato sam se i posvađao s vlastitim riječima, koje me napuštaju i traže bilokakav zaklon. I ja se skrivam od njih, pa ih vabim u zamku, zatvaram i onda opet kujem plan i pišem po treći put. Treća sreća, rekoh tada i završim posao do kraja. Na kraju sam udario i pečat, a onda sve to sakrio u ladicu. Nek se nađe.
Dragan Gligora
O autoru: Dragan Gligora rođen je 1963. u Pagu. Osnovnu i srednju školu pohađao u Kolanu, Novalji i Pagu. Diplomirao na FF u Zadru 1989. godine Hrvatski jezik i južnoslavenske književnosti. Pohađao doktorski studij na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je 2007. obranio doktorsku disertaciju Psihoanalitička introspekcija i osobni mit u romanima Petra Šegedina. (Povjerenstvo: akademik Milivoj Solar, prof. dr. Cvjetko Milanja i prof.dr. Vinko Brešić) Deset godina radio u prosvjeti. Od 1999. radi kao novinar HRT-a. Objavio knjigu eseja Rad snova, knjigu lirske proze Jedini smisao vremena, te tridesetak znanstvenih i stručnih radova i recenzija. Sudjelovao u radu dvadesetak znanstvenih skupova i kolokvija. Područje interesa: teorija književnosti, novija hrvatska književnost, svjetska književnost, teorija mita, filozofija jezika, filozofija znanosti i psihoanalitička teorija. Živi i radi u Kninu.
