„Benjamin je pristao da za trenutak prekrši svoje pravilo i pročitao je što je pisalo na zidu. Tamo je sada bila samo jedna Zapovijed. Ona je glasila:
‘SVE SU ŽIVOTINJE JEDNAKE ALI NEKE ŽIVOTINJE SU JEDNAKIJE OD DRUGIH’“
Naslov knjige: Životinjska farma
Autor: Geroge Orwell
Naslov izvornika: Animal Farm A Fairy Story
Broj stranica: 109
Roman „Životinjska farma“ autora Georga Owella bio je kritika tadašnjem komunističkom sustavu, ali i stanju u Velikoj Britaniji što je iz uvoda knjige maknuto odnosno cenzurirano. Knjiga je objavljena 17. kolovoza 1945. godine. Iako su prve kritike bile loše, Orwell je upravo tim romanom postao svjetski poznati pisac. Glavna tema romana je pobuna životinja protiv farmera. Predvodnici revolucije su svinje koje se na početku zalažu za jednakost svih životinja. Svinja Major okupi sve životinje na farmi i počne im govoriti o revoluciji i slobodi od ugnjetavanja farmera. Životinje se pobune i potjeraju farmera Jonesa. Svinje su počele držati glavnu riječ i najviše su istupale u govorima i prijedlozima funkcioniraju i djelatnostima farme. Tijekom vremena svinje su se međusobno posvađale i jedna od njih, (Snowball) protjerana je s farme i proglašena neprijateljem. Da bi druga svinja (Napoleon) ostala na vlasti morala je držati ostale životinje u stalnom strahu od neprijatelja koji se je naravno nalazio među njima.
„Upozoravam svaku životinju na Farmi da drži širom otvorene oči. Jer imamo razloga vjerovati da se upravu u ovom trenutku među nama prikrivaju neki od Snowballovih tajnih agenata.“
Tijekom vremena svinje su počele sebi davati povlastice i privilegije koje druge životinje nisu imale. Za svoj povlašteni položaj uvijek su imale opravdan razlog i uvijek su podsjećale životinje na potencijalnu prijetnju od neprijatelja da im skrenu pozornost od moguće spoznaje da ih svinje cijelu vrijeme varaju. Jedna od bitnih stavki koja je svinje držala na vlasti bila je: podijeli pa vladaj. Svinje su uvjeravale životinje da je neprijatelj među njima tako da su počele sumnjati jedne na druge i da su one same krive za nedaće koje se događale na Farmi.
„Ja to ne razumijem. Nisam vjerovao da se takvo što može dogoditi na našoj Farmi. Mora biti da nešto s nama nije u redu.“
Tijekom godina životinjama na Farmi je bilo sve teže, dok su svinje bile sve deblje i imale sve bolji i povlašteniji položaj. Unatoč represiji koje su svinje vršile nad ostalim životinjama, njihov vođa Napoleon bio je predstavljan kao dobar i vođa mekog srca koji najviše brine za potlačene.
„U svojim govorima Squealer (svinja) bi sa suzama koje su mu curile niz obraze govorio o Napoleonovoj mudrosti, dobroti njegovog srca, dubokoj ljubavi koju je osjećao za sve životinje, posebno za nesretne životinje…“
Na kraju životinje spoznaju pravu istinu da su bile prevarene. Svinje su se družile sa neprijateljima Farme, s ljudima koji su nalikovali svinjama, a svinje ljudima.
Knjiga „Životinjska farma“ bila je zabranjena u SSSR-u i tek nakon njezinog raspada knjiga je mogla doći do čitatelja na istoku Europe. Unatoč tome što je kritika bila komunističkom režimu priča iz Životinjske farme primjenjiva je na sve sustave vladanja pa tako i na demokraciju. Dodatak naslovu je „bajka“, ali na žalost svih nas, roman „Životinjska farma“ nimalo nije bajka nego realnost s kojom se moramo suočiti.
„Činilo se kao da Farma postaje sve bogatija, ali to se nije moglo reći i za životinje, osim naravno za svinje i pse.“
Kao i roman „1984“ koji će izdati mnogo kasnije, „Životinjska farma“ Georga Orwella je napisan kao upozorenje budućim generacijama da ne dozvole da se roman projicira u našu stvarnost – što na kraju i jest.
„Dvanaest glasova bijesno je vikalo i svi su bili jednaki. Sada je bilo jasno što se promijenilo u izgledu svinja. Pogled životinja koje su stajale napolju klizio je od svinje do čovjeka, od čovjeka do svinje i ponovno od svinje do čovjeka. Ali već je bilo nemoguće raspoznati tko je svinja, a tko čovjek.“
O autoru: Georg Orwell pravim imenom Eric Artur Blair (1903 – 1950), najviše je poznat po romanima „Životinjska farma“ i izvrsnom djelu „Kataloniji u čast“ u kojoj opisuje Španjolski građanski rat u kojem je i sam sudjelovao i borio se na strani komunista. Rat je napustio ranjen i potpuno razočaran u komuniste. Godine 1937. u ratu je pogođen u grlo i zamalo je poginuo. Umro je od tuberkuloze nepunih sedam mjeseci nakon što mu je izašao roman „1984“. Često se navodi da je bio dio tajnih društava i zbog toga je jasno mogao „predvidjeti“ buduće događaje koje danas proživljavamo. S obzirom da je bio aktivist (borio se u ratu), i nije se držao isključivo elite, izvjesno je da je u svojim djelima nastojao upozoriti na buduće diktatorske prijetnje koja će se nadviti nad svijetom kao crna oluja. Kao mlad služio je u carskoj policiji u Burmi gdje se uvjerio u represivni i kolonijalistički sustav kojem je služio u ime Britanskog carstva. Zbog iskustva gdje je svjedočio brutalnosti kolonijalizma i represiji nad drugim narodima, okrenuo se socijalizmu i promišljanju o jednakosti.
