Gospodar muha
„’A zamisli, vi ste mislili da biste mogli Zvijer uloviti i ubiti!’ odvrati glava. Časak dva šuma i sva ona jedva raspoznatljiva mjesta odjekivali su od urnebesnog smijeha . ‘A ti si znao, je li? Da sam ja dio vas! Da sam vam blizak, blizak, blizak. Da sam ja kriv što vam sve ide naopako? Da sve ide onako kako ide?“
Naslov knjige: Gospodar muha
Naslov izvornika: Lord oft he Flies
Autor: William Gerald Golding
Broj stranica: 262
Gospodar muha nije običan roman o avanturama izgubljenih dječaka na pustom otoku, on je puno više od toga. Autor je odlučio napraviti književni eksperiment, postaviti scenu pustog otoka i na njega postaviti aktere – izgubljene dječake. Golding je nastojao preispitati temelje ljudskih nagona i psihe u realnim uvjetima, ali i simbolikom koja je neizostavan dio ljudskog života kao i ovog romana. Iz životnog iskustva (radio je u školi i iskustvo u radu s nestašnim dječacima poslužila mu je kao inspiracija za pisanje romana „Gospodar muha“) crpio je inspiraciju za roman. Osim rada u školi proveo je dio vremena u vojsci (bio je član Kraljevske mornarice). Iskustvo rada s djecom i vojno iskustvo bili su mu podloga da preispituje ljudsku psihu i nagone u Gospodaru muha.
Autor se bavi filozofijom i osobnošću čovjeka i njegovog odgovora na okolinu koji može biti razoran ili stvaralački što ovisi o karakteru pojedinca ali i mase. Priča se odvija na pustom otoku gdje je zapela skupina dječaka nakon avionske nesreće. Glavna tema romana su odnosi između ljudi, odnosno dječaka, ljudskih nagona, impulsa i strahova. Kako se razvijaju odnosi i dječaci pokušavaju stvoriti red, dolaze do izražaja nagoni, strahovi, ali i želja za vlašću sposobnijih dječaka. Oni se prometnu u vođe i autoritete i tu poziciju naravno žele zadržati što neminovno vodi do konflikta. Pokušavajući što više dovesti zajednicu u red, pojedinci stvaraju sve više kaosa. Iako su dječaci došli iz uglednih obitelji, uvjeti, okolina, nagoni i primitivne emocije u njima bude divljake koji će na kraju biti spremni na ubojstvo. Glavni lik, dječak Ralph, i u najtežim situacijama tješio se da u srcima ostalih dječaka postoji doza razuma koja nije uspjela nadjačati divljaka u čovjeku. Neprestana borba između razumnog i divljeg čovjeka, dobra i zla glavna je tema Gospodara muha. U romanu možemo vidjeti kako Golding preispituje strah, instinkte i potrebu pojedinca za dominacijom nad većinom.
Preispituje i pokretačke sile koje stoje iza velikih djela (nasilnih i nenasilnih) i nastoji razotkriti mračnu stranu ljudske prirode.
Riječ je o egzistencijalnom problemu koji nismo riješili niti dan danas što vidimo svojim očima. Čovjek je još uvijek u pelenama socijalne evolucije trudeći se stati na noge. Nebrojeno puta smo pali i padamo sve dublje. Postavlja se pitanje imamo li više snage kao ljudska bića da ustanemo i prohodamo još dok nije kasno za apsolutnu propast ljudske vrste.
Zamišljeni pusti otok idealna je scenografija za društveni eksperiment kakav je u imaginarnom svijetu napravio Golding. Na kraju krajeva naš svijet, planet Zemlja nije ništa drugo nego veliki otok u svemiru. „Zatvoreni“ smo na tom „otoku“ da se suočimo sa silama koje smo potisnuli, učimo i razvijamo se poput dječaka u Goldingovom romanu. A sam čovjek nije ništa zreliji od nevinih dječaka iz Gospodara muha. Odrasli ljudi, kao što upozorava autor, ima velike strojeve za ubijanje, love i proganjaju jedni druge. Samo za razliku od romana, čovjeka u stvarnom svijetu nema tko spasiti od ludila i samouništenja. To je Gospodar muha, zvijer koja leži u svima nama jer čovjek može biti i svetac i ubojica. Okolnosti i neprilike mogu biti okidač jednog ili drugog, ali u suštini, o čemu je govorio i Viktor E. Frankl, na nama je kako ćemo reagirati. Na kraju, na pojedincu ostaje odluka hoće li ostati čovjek ili nečovjek.
William Gerald Golding je opisao temu na sljedeći način: (ukoliko niste čitali knjigu ovaj dio preskočite jer govori o završetku romana):
„Riječ je o pokušaju da se nedostaci društva svedu na nedostatke ljudske naravi. Pouka je da oblik društva mora ovisiti o etičkoj naravi pojedinca, a ne o političkom sustavu, ma koliko on bio logičan ili respektabilan. Cijela knjiga je simbolične naravi, osim spašavanja na samom kraju gdje se pojavljuje život odraslih, dostojanstven i moćan, ali zapravo ogrezao u istom zlu kao i simbolični život djece na otoku. Časnik koji je prekinuo lov na čovjeka sprema se odvesti djecu s otoka krstaricom, koja će uskoro isto tako nemilosrdno progoniti neprijatelja. a tko će spasiti odrasle i njihovu krstaricu?“
Golding u Gospodaru muha ukazuje da je čovjek tek nedavno izašao iz evolucijske „pećine“ i da pred njime predstoji suočavanje s unutarnjim demonima i silama koje je potisnuo u materijalističko potrošačkom svijetu. Sile koje su u čovjeku mogu se potisnuti ali ne i izbjeći. Ukoliko se ne suočimo s njima vraćaju nam se poput bumeranga u obliku društvenog kaosa i nereda koji danas proživljavamo.
O autoru: William Gerald Golding, 19. rujna 1911. – 19. lipnja 1993. Rođen je u Engleskoj, u okrugu Cornwall. Završio fakultet na Sveučilištu Oxford, gdje je dvije godine studirao znanost. Specijalizirati za engleski jezik i književnost. Nakon toga Golding je počeo učiti filozofiju i engleski jezik u Salisburyju. Napisao je 12 romana. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1983. godine. Kad je počeo Drugi svjetski rat otišao je na službu u mornaricu. U ratu je proveo pet godina, od 1940. do 1945. Uz Goldinga vežu se i kontraverze kao što je pokušaj napastovanja prijateljice (kada je on imao 18, a ona 15 godina) i kažnjavanje učenika (što je tada bilo normalno). Opterećen traumama iz rata počeo je konzumirati veće količine alkohola. Ponekad je sam sebe smatrao monstrumom jer je svoje mane pretvarao u veliki grijeh. Nakon smrti otkrivena su još neka dijela.
Kada su ga pitali zašto je napisao knjigu s ovakvom temom rekao je: “Tema Gospodara muha je tuga, čista tuga, tuga, tuga.”
