OBJAVLJENO ŠEST NOVIH NASLOVA DRUGOG KOLA „RIJEČKE“ BIBLIOTEKE

0
1170
Foto: Pixabay

Foto: pixabay

Dostupno više od 200 besplatnih e-knjiga

OBJAVLJENO ŠEST NOVIH NASLOVA DRUGOG KOLA „RIJEČKE“ BIBLIOTEKE

Društvo za promicanje književnosti na novim medijima [DPKM] objavilo je u okviru projekta Besplatne elektroničke knjige [BEK] (elektronickeknjige.com) drugo kolo biblioteke „elektroRI“. U okviru biblioteke objavljuju se pjesnički i prozni naslovi suvremenih riječkih autorica i autora, kako onih afirmiranih i nagrađivanih na regionalnoj, nacionalnoj i lokalnoj razini, tako i onih mlađih i neafirmiranih. Biblioteka je pokrenuta uz financijsku potporu Grada Rijeke. S novim naslovima čitateljima je ukupno dostupno 204, a njih više od 160 probrani su naslovi suvremene hrvatske književne produkcije.

U drugom kolu objavljena je nagrađena zbirka pjesama u prozi „Aleatorika disanja“ Sebastiana Antonia Kukavice, poema „Avenija : dokument jednog vremena i međuprostora“ koju potpisuje skarlet_p, nagrađena zbirka priča „Ništa za pisati kući o“ Envera Krivca te tri romana – „Svitanje na zapadu“ Igora Beleša, „Tragovi goveda“ Mladena Blaževića i „Troslojne posteljine“ Dunje Matić, .

Mjestimično eruditska zbirka pjesama u prozi „Aleatorika disanja“ Sebastiana Antonija Kukavice, mladog autora koji je objavio već pet knjiga, obiluje književnim i glazbenim referencama. U ozračju avangardnog eksperimenta nekih ne tako davno minulih desetljeća, Kukavica rezignirano-razigrano plete fragmente nabijene kulturnom i povijesnom svijesti zapadne civilizacije.

Poema „Avenija : dokument jednog vremena i međuprostora“ svojevrsni je lirski roman, bogato razgranata freska “duhovnog pejzaža ranog 21. stoljeća”. Knjiga je to o stasanju jedne izgubljene generacije s prijelaza stoljeća, obilježene globalizacijskim procesima i medijskom i pop-kulturnom sveprisutnošću, unutar kojih se traže mogućnosti individualne samoizgradnje.

Priče Envera Krivca su zapravo podsjećanje na to kako je sve krhko i kako sve može nestati. Zato vrijedi bilježiti sjećanje, pa čak i nostalgiju za nekim vremenima kad se svijet nije činio kao slika na ekranu velike televizije. Enver Krivac talentirani je autor poetskih proza i vrhunski upravo u pričama u kojima se poigrava jezikom, unosi nadrealne elemente i parodira stvarnost koju živimo.

Geografska i kulturna izmještenost Beleševa romana je prividna, jer tema koju obrađuje u svojoj prohodnoj i čitkoj prozi univerzalnog je karaktera, dok se napetost koja između likova nastaje zbog njihovih oprečnih vjerskih pripadnosti (katoličke i protestantske) vrlo lako može preslikati na napetosti postojeće u hrvatskom društvu – a vjerojatno je to bila i autorova namjera.

Neobičan i nedovoljno poznat roman „Tragovi goveda“ zanimljiv je i uspio pokušaj pisanja povijesno-socijalnog romana u suvremeno doba, ali s radnjom smještenom u godine previranja oko Prvog svjetskog rata, u ruralnom kraju gdje ponos i tradicija često moraju pronaći kompromis s instinktom za preživljavanje i materijalno stjecanje. Postavljajući pred svoje osebujne likove moralne dvojbe i iskušenja, Mladen Blažević drži čitatelja napetim, a pripovjednim stilom u kojem ne nedostaje govornog jezika i arhaizama uspješno dočarava ozračje svijeta koji ispisuje.

Ironijom i autoironijom bogat „generacijski roman“ Dunje Matić „Troslojne posteljine“ istovremeno je lokaliziran i intimistički, ali i zamalo panoramski prikaz pulsa tzv. milenijalaca, obrazovanih, a dezorijentiranih, prepuštenih, a nesigurnih. Priča ispletena od pisama, pripovijedanja, dijaloga i reminiscencija, referenci pa i jednog prizora iz budućnosti osjeća se prostranijom nego što to kazuje broj stranica, a na kraju knjige poželjet ćemo se ne rastati s glavnim likovima.

Novi su naslovi dostupni u četiri najraširenija formata za e-knjige (HTML, ePub, PDF i MOBI), omogućujući online čitanje i/ili preuzimanje na vlastite uređaje, čime je zajamčeno optimalno čitateljsko iskustvo na svim trenutno postojećim računalnim uređajima, nezavisno od dijagonale zaslona na kojima se e-knjige čitaju, kao i mogućnost ispisa na kućnim pisačima. Projekt BEK financijski podržavaju Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Grad Rijeka i Grad Zagreb.