Ljepota sklada u unutarnjem i vanjskom svijetu
Osvrt na knjigu “I onda se ponovno zaljubila” Nade Mihoković-Kumrić piše dr. sc. Hrvojka Mihanović-Salopek
U velikom broju svojih dosadašnjih popularnih, nagrađivanih i lektirnih knjiga za djecu, kao i proza za odrasle, Nada Mihoković-Kumrić usmjerena je prema oblikovanju ljubavne, psihološki raščlanjene proze i prema tematiziranju složenosti međuljudskih odnosa te je pokazala u tome vještinu, zanimljivu intrigantnost, ali i pedagošku primjerenost.
Njezin specifični pripovjedni stil u kojem se izmjenjuju prirodoznanstvene činjenice s psihološkom vivisekcijom običnog svakodnevnog života i izmaštanim književno-imaginativnim iskazom, možemo usporediti sa sličnim kombiniranim stilom suvremenog norveškog autora Josteina Gaardera, iako je naša autorica potpuno originalna i samosvojna po svojim svježim motivima i inovativnim poticajima.
U novom romanu I onda se ponovo zaljubila Nada Mihoković Kumrić uspješno spaja obje odrednice svojega stvaralaštva:
1. ekološku svijest o važnosti poštivanja i njegovanja prirode;
2. istančan ulazak u psihologiju mladenačkog reagiranja, stremljenja i ponašanja.
Na realističan, pitak način, s uživljenim opservatorskim prikazom suvremenog pubertetskog ponašanja, autorica ocrtava likove tri različita školska para: Filipa i Franke, Bruna i Hije, Ive i Zoze. Međutim, unutar romana pojavljuje se i jedan personificirani lik – planet Zemlja, koji kao simboličan lik oživljava u novinarskim tekstovima i eko-performansima glavnog lika Filipa, te upućuje ljudima svoju kritiku i progovara o nemilosrdnom iskorištavanju i urušavanju postojećeg prirodnog sklada na Zemlji, koji može imati nesmiljene posljedice za sadašnje, a još više za buduće generacije.
Svoju fabulu autorica smješta u manje mjesto gdje se sastaju
urbani način života s prostorom livada, šume, rijeke i nesputane prirode. Prostor takvog ambijenta postaje poprište za paralelne fabulativne zaplete. S jedne strane pratimo svijet mladih školaraca, njihove ljubavne probleme i obrate, njihove intrige i psihološke portrete. S druge strane, u svijetu odraslih dolazi do sukoba između tajkunski organiziranog svijeta građevinara, koji okoliš promatraju kroz svijet novca i ostalih stanovnika, koji slobodni okoliš prirode promatraju kao mjesto rekreacije, odmora, igre, zdravlja i suživota životinja, biljaka i ljudi. Sukob se odvija ne samo na generacijskoj razini, već kulminira i između članova unutar iste obitelji.
Pripovjedni tijek konstruiran je privlačnim postupkom, radnju pripovjeda neutralni objektivni narator novinar (tj. spisateljica), ali tijek zbivanja odvija se i kroz ukrižene priče samih glavnih likova, djevojčice Franke i ekološki usmjerenog Filipa. Iz tog razloga u tekstu usporedo pronalazimo uporabu suvremenog hrvatskog, književno dotjeranog jezika, ali i uporabu žargona (slanga) s kojim se mladi služe u svakodnevnom, neobaveznom, privatnom govoru. Tako u romanu pronalazimo niz suvremenih novokovanica, ali i niz anglikaniziranih izraza vezanih uz područje svijeta elektronskih medija, osobito mobitela i računala. Nada Mihoković-Kumrić pokazuje da je i sama dobro upućeni roditelj, te pokazuje zavidnu razinu poznavanja stila izražavanja mladih, njihovih interesa i preokupacija, pa i suvremenih „trendova“ na polju slušanja muzičkih hitova, popularnih filmova, sportskih favorita i dr.
Mlade čitatelje u romanu će najviše privući autoričino uživljeno poistovjećivanje s percepcijom školskih godina i nijansirano prikazivanje mladenačkih osjećaja, primisli, čežnji, želje za afirmiranjem, zavođenjem i traženjem prave ljubavi. U rasplamsalom žaru probuđenih strasti ponekad se ne želi vidjeti ono što je očito, a u želji za osvajanjem ne zazire se niti od horoskopa i popularnih „hit – savjetnika“ o pronalaženju srodne duše, pa i psiholoških profila koji bi na čaroban način pripomogli sigurnom uspjehu ljubavnih peripetija. Iako u tom prikazu prvih mladenačkih ljubavi ima puno ležernosti, duhovitosti i vedrine, u romanu se nenametljivo dotiču i smjernice odrastanja. Likovi u romanu napreduju u promatranju međuljudskih i muško-ženskih odnosa, i sazrijevaju, a mnogi od njih shvaćaju da se ljubav ne može dobiti silom te da je ponekad neminovno odustati od nezrele ili neuzvraćene ljubavi i okrenuti se prema osobama koje nas vole i cijene.
Preko fabule, ali i brojnih mladenačkih dijaloga spisateljica želi čitateljima posvijestiti važnost proučavanja vlastitih i tuđih osjećaja, te upozoriti na spoznaju o potrebi razvijanja razumijevanja za različite ljudske karaktere. Razmišljanja svojih školaraca autorica često problematizira i postavlja u unutrašnje dileme i tako uvijek potiče na razmatranje: jesmo li odabrali ispravnu odluku, možemo li postupiti bolje i pravednije? Unutar romana parcijalno će se dotaknuti i kritičke žaoke na društvene i obiteljske anomalije, (svijet tajkuna i sebičnog bogaćenja, svijet divlje gradnje i korupcije, nedostatak komunikacije i vremena za djecu, materijalizam koji ugrožava obiteljske odnose, iskvaren odnos dječaka Dominika, koji smatra da je u emotivnoj vezi dozvoljeno manipulirati lažima radi vlastite koristi). Sve te međuljudske realnosti pružene su na diskretan način koji u mladima neće pobuditi šok ili gorčinu, već jedino naznaku da svijet u koji ulaze nije nipošto bajkovit i bezazlen, već se za njega treba pripremiti, a pritom zadržati i svoju ljudskost, optimizam, vrijedne planove i plemenite snove.
Iako je svijet psiholoških proživljavanja i odgonetanja ljubavnih osjećaja u prvom pripovjednom planu Nade Mihoković Kumrić, na vješt način se u roman uklapaju i međugeneracijski odnosi unutar obitelji, sukobi i mirenja između roditelja, djedova i baka. Time autorica diskretno poručuje mladima da svijet ne počinje i ne završava s njima, već se u razgovoru i promatranju iskustva prethodnih generacija krije iskustvo koje nam uvelike može pomoći u neizvjesnosti odgonetavanja ljubavi i života.
Naposlijetku, kao ljubiteljica, zagovornica i poznavateljica vrijednosti prirode, autorica svoju ekološku svijest umješnom karakterizacijom prenosi i na svoje likove, te time razvija potrebu očuvanja sklada i ravnoteže u prirodi kao bitnog zaloga sretne budućnosti i ljudskog zdravlja.
Roman je nagrađen nagradom Neretvanska maslina 2018. godine. Obrazloženje književne nagrade može se pročitati OVDJE.
O autorici: Nada Mihoković-Kumrić rođena je 23. 6. 1951. u Novigradu Podravskom.
Nakon završene gimnazije u Koprivnici diplomirala je na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu, a magistrirala na Medicinskom fakultetu u Zagrebu.
Kao učenica osnovne škole i gimnazije surađivala je na radiju u emisiji Stigla je pošta i u dječjim listovima (Male novine, Kekec i Plavi vjesnik). Prozu za djecu, mladež i odrasle objavljuje od 1984. na radiju (Priča za laku noć, Priča za male i velike), u dječjim listovima (Radost, Modra lasta, Smib, Prvi izbor, Cvitak, Vesela sveska, Šalji dalje), tjednicima (Vikend i Arena), u časopisima (Književnost i dijete, Nagnuća) i drugim publikacijama (Zaprešićki godišnjak, Ljetopis grada Velike Gorice, Turopoljska čitanka, Maturanti staroga kova VI, Naš dom, Kc-Fokus, Super Magnum). Zastupljena je u nekoliko zajedničkih knjiga, čitanki i zbornika. Članica je Društva hrvatskih književnika i Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade.
Nagrađena je drugom nagradom za dječju priču na natječaju Vesele sveske 1988. godine, trećom nagradom za igrokaz na natječaju Modre laste, također 1988., prvom nagradom za kratku priču na Književnom natječaju radnika 1986. i 1987. godine, trećom nagradom za kratku priču – satiru na Danima Slavka Kolara 2018. Prva knjiga Lastin rep dobila je nagradu „Mato Lovrak” za najbolji dječji romanu 1995. (do sada 5 izdanja). Godine 1996. objavila je zbirku pripovjedaka za mladež Mjesto pod suncem, 1997. roman za mladež Mrazovac (do sada 2 izdanja), 1998. roman za djecu Tko vjeruje u rode još (do sada 5 izdanja), 2001. roman za odrasle Prilagođeni, 2002. roman za odrasle (i) mlade Vjetar kroz kosu, 2006. zbirku priča za djecu Vrijeme je, 2008. roman za mladež Rep, ali ne lastin (nastavak romana Lastin rep), 2009. zbirku priča za mladež Uvijek nada, 2011. zbirku priča za djecu Kroz staklene oči, a 2015. zbirku priča za male (i) velike Imaš izbor, 2017. roman za mladež I onda se ponovo zaljubila, nagrađen nagradom „Neretvanska maslina“ 2018. Iste godine objavljuje i zbirku osvrta i ogleda Čitateljsko oko, a 2019. zbirku osvrta i zapisa o pisanju Spisateljsko oko i slikovnicu Što mrak i strah imaju s brojkama i slovima. Godine 2020. izlazi Igra zalazećeg sunca, zbirka priča za odrasle, a 2021. Lađa od srca, zbirka priča za djecu.
Roman Prilagođeni preveden je na engleski jezik pod naslovom Adjusted, a prema tom romanu Jacques Houdek skladao je istoimenu pjesmu, također na engleskom.
Od godine 2005. romani Lastin rep i Tko vjeruje u rode još, izlaze izmijenjeni i redizajnirani, kao i roman Mrazovac 2006. godine.
Romani Prilagođeni i Vjetar kroz kosu objavljeni su u digitalnom izdanju 2016.
Živi u Velikoj Gorici.
Kontakt: mihokovic.nada@gmail.com
