Tema tribine je stanje arhitektonske i urbanističke baštine na primjeru Brodarskog instituta u Aveniji Većeslava Holjevca 20 u Zagrebu. Povod za razgovor je neizvjesna sudbina ovog iznimno vrijednog multifunkcionalnog kompleksa, koji je gašenjem primarne funkcije poput brojnih kvalitetnih ostvarenja socijalističkog modernizma prepušten likvidaciji koja donosi propadanje. Tribina će predstaviti slučaj Brodarskog instituta, ilustrativan za situaciju gdje izostaje društvena svijest o kvaliteti i vrijednosti građevina i ambijentalnih cjelina javne namjene iz razdoblja socijalističkog modernizma. Namjera je ovim razgovorom ukazati na akutne probleme koji su rezultat nedostatnog pravnog okvira za provođenje zaštite arhitektonskih i urbanističkih ostvarenja u praksi, kao i otvorenih proceduralnih pitanja. Cilj je potaknuti dijalog između predstavnika profesionalne i šire javnosti o ključnim pitanjima konteksta u kojem arhitektura i urbanizam imaju formativne, kompleksne uloge u afirmiranju proizvodnje novih kulturnih vrijednosti. Stoga će se u razgovoru naglasiti aspekti planiranja i izgradnje Novog Zagreba i Zagrebačkog velesajma, osobito kao mogućnost prepoznavanja i razumijevanja postojećih urbanih i arhitektonskih vrijednosti.
O aktualnim pitanjima modernističke baštine druge polovice 20. stoljeća na primjeru Brodarskog instituta, aspektima zaštite, iskustvima i problemima koji se javljaju u praksi te o otvorenim pitanjima mogućih strategija zaštite raspravljat će: dr. sc. Jasna Galjer (Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu), dr. sc. Valentina Gulin-Zrnić (Institut za etnologiju i folkloristiku), dr. sc. Marko Špikić (Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu), dipl.ing.arh. Iva Hudan (savjetnica ministra Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine), dr.sc. Marijana Sironić, dipl.ing.arh. (Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode Grada Zagreba), dipl. ing. arh. Darko Kovač (Konzervatorski odjel u Zagrebu za područje Zagrebačke županije Ministarstva kulture i medija RH) i pozvani predstavnik Gradske uprave grada Zagreba.
“Izložba predstavlja djelovanje Marijana Haberlea (1908.-1979.), jednog od protagonista moderne arhitekture u Hrvatskoj. Haberle je brojnim arhitektonskim ostvarenjima ostavio neizbrisiv trag u arhitektonskoj kulturi i današnjem urbanom identitetu Zagreba, ali i drugih gradova diljem Hrvatske, od Slavonskog Broda do Siska. Zagrebački zbor (današnji Studentski centar) i Tehnički muzej, Brodarski institut, hotel na Plitvicama, Koncertna dvorana „Vatroslav Lisinski“, neki su od najistaknutijih primjera u Haberlevom impresivnom opusu. Namjera je ovom izložbom u dijalogu arhitektonskih fotografija izvornog i današnjeg izgleda, nacrta, vizualno dojmljivih crteža i filma, podsjetiti na značenje i vrijednost poznatih, ali i rasvijetliti još uvijek nedovoljno poznate doprinose Marijana Haberlea ostvarenju vizija moderne arhitekture i time pridonijeti prepoznavanju kvalitete prostora u kojem živimo.”
Jasna Galjer
Međuistitucionalna suradnja: Hrvatski muzej arhitekture Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
Izložba je ostvarena uz podršku Ministarstva kulture i medija RH i Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo.
Realizaciju izložbe i kataloga podržali su ustupanjem prava na korištenje materijala sljedeće institucije i pojedinci: Hrvatski muzej arhitekture Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti: Osobni arhivski fond Marijana Haberlea (HMA HAZU – OAF M. Haberle), Brodarski institut d.o.o. u likvidaciji, Zagreb, Arhiv JU NP Plitvička jezera, Hrvatski državni arhiv, Zagreb, Obiteljska ostavština Haberle-Jurković, Damir Fabijanić, Saša Šimpraga i Bruno Radovčić.
