Tri pjesničke i tri prozne e-knjige
OBJAVLJENO ŠEST NOVIH NASLOVA TREĆEG KOLA „RIJEČKE“ BIBLIOTEKE
Društvo za promicanje književnosti na novim medijima [DPKM] objavilo je u okviru projekta Besplatne elektroničke knjige [BEK] (elektronickeknjige.com) treće kolo biblioteke „elektroRI“. U okviru biblioteke objavljuju se pjesnički i prozni naslovi suvremenih riječkih autorica i autora, kako onih afirmiranih i nagrađivanih na regionalnoj, nacionalnoj i lokalnoj razini, tako i onih mlađih i neafirmiranih. Biblioteka je pokrenuta uz financijsku potporu Grada Rijeke. S novim naslovima čitateljima je ukupno dostupno 228, a njih više od 190 probrani su naslovi suvremene hrvatske književne produkcije.
U drugom kolu objavljena su tri pjesnička i tri prozna naslova: finalist nagrade Kamov – zbirka pjesama „Moramo postati konkretni“ Željke Horvat Čeč te zbirke „Kuga i njezine kćeri“ Kristine Posilović i „Zapisano metkom“ Zorana Žmirića; dobitnik nagrade za spekulativnu fikciju Artefakt – roman „Ulica Helen Keller“ Envera Krivca te zbirke priča „Valjalo bi me zamisliti sretnim“ Davora Mandića i „Noćni ekspres“ Milana Zagorca.
Zbirka „Moramo postati konkretni“ realizirana s minimalnim oscilacijama u pjesničkom glasu i naslovljena tako da definira samu sebe, konkretna i apartna. Željka Horvat Čeč njome se pridružuje zanimljivijim glasovima mlade hrvatske poezije.
Poezija Kristine Posilović u zbirci „Kuga i njezine kćeri“ svojevrsna je neoegzistencijalistička lirska dijagnoza vremena u kojemu živimo i dokument duhovnoga rasapa, još jedan vrlo uspio projekt stihovnog prožimanja intime i zatečenog socijalnog stanja, nepretenciozna i čitljiva kombinacija privatne ispovijedi i pjesničkog angažmana.
„Zapisano metkom“ predstavlja poetski derivat „Blockbustera“, općeg mjesta domaće (anti)ratne proze, svojevrsni sukus, onaj najjači alkemijski sublimat najboljeg, meritum stvari, svega onoga što rat jest, a što se ne vidi, ne osjeća ni ne doživljava.
Enver Krivac je izuzetno nadaren autor koji je napisao odličan, svjež i duhovit roman „Ulica Helen Keller“ – koji se ne da usporediti gotovo ni sa čim što je nastajalo zadnjih godina u cijeloj štokavskoj regiji. Ako nam padnu na pamet Basara ili Potić, to će biti površinska sličnost jer srbijanski autori u svoja djela ne upliću emocije i teže satiri, dok je kod mladog riječkog pisca ona u drugom planu.
Što se tiče Mandićeva proznog prvijenca, zbirke priča „Valjalo bi me zamisliti sretnim“, valja reći da se tu radi o petnaest što duljih, što doista kratkih priča idealnih za čitateljsku razbibrigu. Bruseći zanat po novinama, Mandić je apsolutno naučio pisati čitko, lepršavo, precizno, ali i angažirano, zanimljivo i duhovito.
Glavni likovi zbirke pripovijedaka „Noćni ekspres“ često se nastoje sakriti ili pobjeći od onoga nečega što ne mogu imenovati, no ipak jako dobro znaju da će se kad-tad morati riješiti tog nelagodnog tereta, a to, imenovano kao ono vani je strah s kojim se mora suočiti pod svaku cijenu. „Noćni ekspres“ je stoga misterij koji pleše na tankom rubu između psihološkog trilera i drame.
Novi su naslovi dostupni u četiri najraširenija formata za e-knjige (HTML, ePub, PDF i MOBI), omogućujući online čitanje i/ili preuzimanje na vlastite uređaje, čime je zajamčeno optimalno čitateljsko iskustvo na svim trenutno postojećim računalnim uređajima, nezavisno od dijagonale zaslona na kojima se e-knjige čitaju, kao i mogućnost ispisa na kućnim pisačima. Projekt BEK financijski podržavaju Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Grad Rijeka i Grad Zagreb.
