Objavljeno prvo kolo biblioteke „Nije lektira“
PRVA DVA NASLOVA „ADOLESCENTSKE“ BIBLIOTEKE BESPLATNO DOSTUPNA NA INTERNETU
U prvom su kolu biblioteke „Nije lektira“ objavljeni romani „Šempi ti smopi da limvo te“ Ane Đokić Pongrašić i „Krive su Seka i Seka“ Zorana Pongrašića, posljednji dio trilogije koja je započeta romanom „Mama je kriva za sve“ te nastavljena romanom „Ovaj put je kriv tata“
Društvo za promicanje književnosti na novim medijima [DPKM] objavilo je u okviru projekta Besplatne elektroničke knjige [BEK] (elektronickeknjige.com) prvo kolo biblioteke „Nije lektira“. U okviru biblioteke objavljuju se probrani naslovi domaćih autorica i autora za djecu i mlade, s naglaskom na osnovnoškolski i srednjoškolski uzrast, koji u širokom tematskom i žanrovskom rasponu ujedinjuju kvalitetnu razonodu i emocionalni i intelektualni razvoj.
U prvom su kolu objavljeni romani „Šempi ti smopi da limvo te“ Ane Đokić Pongrašić i „Krive su Seka i Seka“ Zorana Pongrašića, posljednji dio trilogije koja je započeta romanom „Mama je kriva za sve“ te nastavljena romanom „Ovaj put je kriv tata“. I dok je roman Ane Đokić Pongrašić objavljen početkom 21. stoljeća, što znači da je do kraja proživio svoj „komercijalni život“ i time postao „klasični“ kandidat za produljenje svog „čitateljskog života“ u okviru projekta BEK, roman „Krive su Seka i Seka“ Zorana Pongrašića novi je i nagrađivani naslov te može začuditi njegovo besplatno e-izdanje. Sam autor je tu situaciju prokomentirao u svom prepoznatljivom stilu: „Evo što je bestseler mikro-nakladnika: roman nagrađen najvećom hrvatskom književnom nagradom Grigor Vitez za dječju književnost za 2021. godinu (iako roman nije za djecu nego je za tinejdžere pa naviše) u godinu dana je prodan (ne računajući famozni otkup Ministarstva kulture i medija) u 353 primjerka.“
Zoran Pongrašić u romanu „Krive su Seka i Seka“ vješto koristi kombinaciju napetog zapleta i suludo zabavnih dijaloga kako bi se pred čitateljevim očima rasplela drama postajanja i bivanja ljudskim bićem: život je izazovan a ispravne odluke često teške čak i kad imaš potporu, ali bez nje će se i najbolji među nama mučiti i na kraju pokleknuti, jer čovjek je prije svega društveno biće, tu leži i njegova snaga i njegova slabost.
Roman „Šempi ti smopi da livom te“ urnebesno je zabavna, a povremeno i napeta i neizvjesna priča o zaljubljivanju dvoje tinejdžera. Ana Đokić Pongrašić svoje protagoniste ne prikazuje ni kao junake, a ni kao antijunake, već ih smješta negdje između, kao što to ljudi najčešće i jesu. No zato ne štedi ni topline ni duhovitosti u ocrtavanju njihovih vrlina i mana, držeći čvrsto čitateljevu pozornost od početka do kraja.
Novi su naslovi dostupni u četiri najraširenija formata za e-knjige (HTML, ePub, PDF i MOBI), omogućujući online čitanje i/ili preuzimanje na vlastite uređaje, čime je zajamčeno optimalno čitateljsko iskustvo na svim trenutno postojećim računalnim uređajima, nezavisno od dijagonale zaslona na kojima se e-knjige čitaju, kao i mogućnost ispisa na kućnim pisačima. Projekt BEK financijski podržavaju Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Grad Zagreb i Zaklada „Kultura nova“.
Projekt BEK u prvom polugodištu 2023.
U okviru internetskog projekta Besplatne elektroničke knjige [BEK] tijekom prvog polugodišta 2023. godine objavljeno je 16 novih pjesničkih naslova, tako da je trenutno na mrežnim stranicama projekta od objavljenih 338 dostupno 303 naslova. U istom razdoblju, prema podacima servisa Google Analytics, mrežne stranice projekta zabilježile su 76.196 korisnika koji su online čitali 69.079 e-knjiga te na svoje uređaje preuzeli još njih 36.112, što znači da su korisnici projekta tijekom prvog polugodišta 2023. ukupno čitali i/ili preuzeli 99.823 e-knjiga, odnosno 12 posto više nego u prvom polugodištu 2022. godine.
Najčitaniji je prozni naslov u prvom polugodištu 2023. roman „Ono što sam prešutjela“ Aleksandre Kardum (2.620 čitatelja), a iza njega slijede romani „Sloboština Barbie“ Maše Kolanović (1.984) i „Ljubav je sve“ Krešimira Pintarića (1.464). Najčitaniji pjesnički naslov je „Portreti nepoznatih žena“ Marijane Radmilović (1.310 čitatelja), a iza njega slijede „Neparne ljubavi“ Andree Zlatar (1.252) i „Cafe Apollinaire“ Damira Šodana (1.206). Najčitaniji publicistički naslov je „Ekološki otisak“ Dražena Šimleše (1.942), a iza njega slijede „Četvrti svjetski rat/Drugačiji svijet je moguć!“ istog autora (1.920) te „Zapisi iz treće kulture“ Darka Polšeka (1.891). Najčitaniji esejistički naslovi su „Razumijevanje filma“ Hrvoja Turkovića (1.777), „Barikade“ Borisa Budena (712) i „Krila u koferu“ Borisa Becka (531), dok su najčitaniji teorijski naslovi „Filmske vrste i rodovi“ Nikice Gilića (2.593), „Strukturalizam, semiotika, metafilmologija“ Hrvoja Turkovića (687) i „Filmska opredjeljenja“ istog autora (408). Čak 21 naslov zabilježilo je više od tisuću čitatelja tijekom prvog polugodišta 2023. godine, od romana Aleksandre Kardum s više od dvije i pol tisuće čitatelja, do svjetskog romanesknog klasika Edwarda Morgana Forstera „Soba s pogledom“ s 1.001 čitateljem.
Kao i prethodne 22 godine, projekt BEK nastavlja s objavljivanjem probranih naslova suvremene hrvatske književne produkcije, omogućavajući legalan i besplatan pristup djelima zaštićenim autorskim pravima.
U ožujku je objavljen „ženski pjesnički blok“, a u svibnju „muški pjesnički blok“ – oba s po osam pjesničkih naslova, od kojih je čak deset nagrađivano.
U okviru „ženskog pjesničkog bloka“ objavljene su zbirke „Bijela panika“ Vesne Biga, prošlogodišnje dobitnice Goranova Vijenca, „Prijelaz za divlje životinje“ Ivane Bodrožić, višestruko nagrađivane spisateljice, „Povratna karta“ Paule Ćaćić, nagrađena na Pjesničkim susretima u Drenovcima, „Ljeto“ Katje Grcić, višestruko nagrađivane dramske autorice, „Život u ruksaku“ Maje Klarić, nagrađivane pjesnikinje i prozaistice, „Portreti nepoznatih žena“ Marijane Radmilović, nagrađena Ivanom i Josipom Kozarcem, „Košute u splavarevom rublju“ Sanje Šimić, nagrađena Goranom za mlade pjesnike, te „Neparne ljubavi“ Andree Zlatar, ugledne autorice i profesorice na zagrebačkom Odsjeku za komparativnu književnost koja potpisuje veći broj književnih i književno-stručnih djela.
U okviru „muškog pjesničkog bloka“ objavljene su zbirke „Ipak, zora” Tomislava Augustinčića, nagrađena Goranom za mlade pjesnike, „Trebalo bi srušiti zidove” Krešimira Bagića, nagrađena Dobrišom Cesarićem za neobjavljeni pjesnički rukopis, „Sang” Alena Brleka, nagrađena Kvirinom za mlade pjesnike, „Crveno prije sutona” Denisa Ćosića, nagrađena Goranom za mlade pjesnike, „Kosine” Branimira Dropuljića, nagrađena Dragom Gervaisom, „Maja & Vuneni” Tihomira Dunđerovića, nagrađena na Pjesničkim susretima u Drenovcima, „Od praznine” Anđelka Mrkonjića te „Precrtavanja” Jurice Vuce, nagrađena na Pjesničkim susretima u Drenovcima.
Naslovi objavljeni u okviru projekta BEK dostupni su trenutno, globalno i bez novčane naknade. Dosadašnjih 338 naslova čitano je i/ili preuzeto 2.626.208 puta, što znači da je u prosjeku po svakom naslovu zabilježeno više od 7.700 čitanja i/ili preuzimanja. Brižno probranih hrvatskih proznih, pjesničkih i dramskih naslova je 291 (86%), dok su njih 171 (59%) pjesničke zbirke koje su čitane i/ili preuzete 836.823 puta (u prosjeku gotovo 4.900 puta po naslovu). Proznih je naslova 117 (40%), a čitani su i/ili preuzeti 898.545 puta (u prosjeku gotovo 7.700 puta po naslovu). Dramska naslova objavljena su tek četiri, s ukupno 38.260 čitanja i/ili preuzimanja. Dosad su 30 najčitanijih proznih, 18 pjesničkih te dva dramska naslova premašili 10.000 čitanja i/ili preuzimanja. Samo deset najčitanijih naslova suvremenog hrvatskog pjesništva preuzeto je ili čitano više od 183.000 puta, a proznih čak više od 287.000. A o visokoj kvaliteti objavljenih naslova svjedoči, primjerice, i to što su objavljena 62 naslova dobitnika „malog“ i „velikog“ Gorana, kao i 21 naslov 8 dobitnika Kvirina za ukupni prinos hrvatskom pjesništvu te 31 naslov 17 dobitnika Kvirina za mlade pjesnike.