PROJEKT BEK OBILJEŽAVA 20 GODINA RADA S BOGATIM IZDAVAČKIM PROGRAMOM
Projekt Besplatne elektroničke knjige [BEK] Društva za promicanje književnosti na novim medijima [DPKM] 26. svibnja 2021. slavi 20 godina kontinuiranog rada, a važna obljetnica bit će obilježena bogatim izdavačkim programom koji obuhvaća 31 naslov, od kojih se gotovo polovica okitila nagradama
Uz financijsku potporu Grada Zagreba, Ministarstva kulture i medija RH i Zaklade „Kultura nova“, u okviru biblioteka „Online“ i „Mali rakun“ bit će objavljeno 20 pjesničkih te 4 prozna naslova suvremene hrvatske književne produkcije. Tih 20 pjesničkih naslova bit će objavljeno 26. svibnja 2021. godine – točno na 20. godišnjicu javnog predstavljanja projekta BEK u okviru osječkog FAK-a.
U pjesničkom bloku bit će objavljeno deset naslova koje potpisuju hrvatske pjesnikinje te isti broj naslova koji potpisuju hrvatski pjesnici: „U polutami predgrađa“ Krešimira Bagića, „Metakmorfoze“ Alena Brleka, „Uzbrdo“ Ane Brnardić, „Pred gradom su kosci“ Gorana Čolakhodžića, „Heretik na 10 načina“ Tomislava Domovića, „Psiho, ptice“ Tihomira Dunđerovića, „Doba bršljana“ Davora Ivankovca, „Kafkin nož“ Dorte Jagić, „Sve jedno“ Zvjezdane Jembrih, „Ne poklanjaj srce divljim stvorovima“ Kristine Kegljen, „Čitanka“ Miroslava Kirina, „Slavlje na pučini“ Ljube Lozančić, „Sjene sjemenki“ Neve Lukić, „Disco inferno“ Romea Mihaljevića, „X“ Želimira Periša, „Bolest je sve uljepšala“ Marijane Radmilović, „Projekt Poljska“ Ivana Šamije, „Druga strana zrcala“ Andriane Škunce, „Svanuće“ Darije Žilić te „Vodostaj vrtoglavice“ Ivane Žužul. Od 20 navedenih naslova čak njih sedam je nagrađivano.
U okviru proznog bloka u rujnu bit će objavljena zbirka priča „100% pamuk“ Ivane Bodrožić, nagrađena Edom Budišom za 2014. godinu, roman „Roki Raketa“ Zorana Malkoča, dobitnik tportalove nagrade za najbolji roman 2015. godine, prozni zapisi „Samosanacije“ Suzane Matić te zbirka priča „Bog neće pomoći“ Marka Pogačara, nagrađena Edom Budišom za 2012. godinu.
Uz financijsku potporu Grada Rijeke, Ministarstva kulture i medija RH i Zaklade „Kultura nova“, DPKM će u kolovozu objaviti četvrto kolo biblioteke „elektroRI“ u okviru koje se objavljuju naslovi istaknutih riječkih autorica i autora. Četvrto kolo obuhvaća četiri romana i dvije pjesničke zbirke: romane „Ilirik“ Mladena Blaževića, „Đavolja simfonija“ Davora Mandića, „Sad se napokon mogu popeti stepenicama“ skarlet_p i „Snoputnik“ Zorana Žmirića te zbirke pjesama „nakon povlačenja mora na kopnu će ostati samo dvodihalice i bunkeri envera hoxhe“ Sebastiana Antonia Kukavice i „Kako svezati cipele“ Nikole Petkovića.
Krajem godine bit će objavljen i jedan svjetski književni klasik – „Put do Indije“ Edwarda Morgana Forstera u prijevodu Kristine Vlašić.
Naslovi objavljeni u okviru projekta BEK dostupni su trenutno, globalno i bez novčane naknade: krajem 2020. godine projekt je premašio brojku od tri milijuna 700 tisuća korisnika, što u prosjeku iznosi više od 190 tisuća godišnje, a knjige su čitane i/ili preuzete 2,138.510 puta, što znači da je u prosjeku po svakom naslovu zabilježeno više od 8.000 čitatelja. Dosad je objavljeno 267 naslova, od kojih čak 244 (91%) potpisuju suvremene hrvatske autorice i autori, a tih 244 naslova čitano je i/ili preuzeto 1,817.597 puta. Ukupno hrvatskih proznih, pjesničkih i dramskih naslova je 223 (84%), a čak njih 118 (44%) pjesničke su zbirke koje su čitane i/ili preuzete 664.989 puta. U prosjeku to iznosi više od 5.600 po pjesničkom naslovu, daleko više nego što su u prosjeku čitane tiskane pjesničke zbirke. Proznih naslova je točno stotinu (37%), a čitani su i/ili preuzeti 718.495 puta, ili u prosjeku više od 7.100 po naslovu. Dramskih naslova objavljeno je tek četiri (nešto više od 1%), s 36.683 čitanja i/ili preuzimanja. Dosad je 20 najčitanijih proznih, 11 pjesničkih te jedan dramski naslov skupilo više od 10.000 čitanja i/ili preuzimanja.
Brojke su to koje višestruko nadmašuju očekivanja koja su pokretači projekta imali 2001. godine, kad je elektronička knjiga u Hrvatskoj bila manje ili više nepoznat pojam, a čitatelji elektroničkih knjiga bili su egzotična i malobrojna skupina računalnih entuzijasta te nešto širi krug akademske zajednice. Unatoč tome, temeljna hipoteza pokretača projekta – da recepcijski život knjige može biti puno dulji od komercijalnog života knjige, kao i to da komercijalno nakladništvo treba nadopuniti komplementarnim nekomercijalnim nakladničko-distribucijskim platformama kako bi se ostvario puni potencijal recepcijskog života knjige – pokazala se točnom, a sve prednosti online distribucije književnih naslova neočekivano su se istaknule tijekom pandemijskog „zaključavanja“ kada je pristup tiskanim knjigama postao otežan ili čak nemoguć, zbog ograničenja u radu knjižara i knjižnica, a čitanje i preuzimanje BEK-ovih naslova zabilježilo nagli četverostruki porast.
