Foto: Cocoparisienne – Pixabay.
Centar Kulture u serijama predstavlja priče, pjesme i aforizme svestranog autora Ive Mije Andrića. Za početak predstavljamo aforizme objavljene u knjizi “Misli pogođenog pisca”. Ivo aforizmima pokazuje da precizno osmišljene, ciljane i mudro odabrane riječi prosvljetljuju, otkrivaju društvene probleme i nelogičnosti. Autor nas svojim mudro odabranim riječima i njihovom kombinatorikom oduševljava i nasmijava. Tjera nas da se zapitamo, zadaje našim uvjerenjima teške udarce i time prelazi u velemajstore svjetske satire i mudrace jezika.
Ali da bi se riječima ukazalo na društvene situacije koje su ljudima nevidljive potrebno je na mudar i inteligentan način kombinirati riječi. Ako pridodamo da se između redaka nalazi doza humora onda shvaćamo da je osim mudrosti inteligencije i talenta, potrebna i jedna posebna doza lucidnosti koju nam mogu dočarati samo rijetki pisci. Među njima upravo je Ivo Mijo Andrić.
Aforistima i humoristima najlakše je
raditi i najteže živjeti u zemljama,
u kojima je vrag odnio svaku šalu.
&
U socijalizmu su nas zbog kritike vlasti
pozivali na informativne razgovore.
U kapitalizmu s nama ne žele razgovarati.
&
Izvan sebe sam, otkad su mi djeca otišla,
… izvan zemlje.
&
U Irskoj mladim Hrvatima nude posao.
U Hrvatskoj im nude: ustaše i partizane.
&
Ne vrijedi biti pametan u zemlji,
u kojoj se pamet kupuje na sniženju.
&
Kod nas je sve pravilno postavljeno;
Lako je onima koji sve imaju.
Teško je onima koji sve… nemaju.
&
U početku su me odbijali zbog imena i prezimena.
Danas me ne prihvaćaju zbog izrečenog mišljenja.
&
Ukinut je delikt slobodnog mišljenja.
Zato ljudi danas ne misle slobodno.
&
Političari se za narod bore u kabinetima.
Narod se za svoja prava bori na ulicama.
&
Najteža narodna kletva je:
Malo znati – još manje imati.
&
Nekada je za sreću trebalo dvoje.
Danas je previše i jedno.
&
Posao sam tražio sve do ispunjenja uvjeta
… za prijevremenu starosnu mirovinu.
&
Da je sve po Božjoj, a ne ljudskoj pravdi,
danas ne bi bilo toliko nepravde.
&
Kunu se da su veliki vjernici.
A ne vjeruju ni sami sebi.
&
Znao je šta ga čeka izvan zemlje.
Zato iz nje nije izlazio.
&
Kucnuo je pravi čas,
tek kad nam je stao sat.
&
Pravo vrijeme otkucava biološki,
a ne zidni sat.
&
Osuvremenjena Marksova parola glasi:
Proleteri svih zemalja – jebite se!
&
Zakon se ne bi zvao zakonom,
da nije na strani jačega.
&
Konačno sam shvatio…
da, ama, baš ništa ne razumijem.
&
Tko s đavolom tikve sadi,
taj je pravi tikvan.
&
On je izvanredan čovjek.
Uvijek je bio izvan reda.
Nikada uredu.
&
Šta nam vrijedi pogođena taktika,
kad je cilj promašen.
&
Razlika između crkve i države je u tome
što crkva ima ministrante,
a država – ministre.
&
Gotovo ni jedno obećanje ministra poljoprivrede,
nije palo na… plodno tlo.
&
Sva obećanja ministra vodoprivrede,
pala su u… vodu.
&
Ministar zaštite okoliša radi na visokom nivou.
Uredi mu se nalaze na 13. katu.
&
Ministar pravosuđa sa zakašnjenjem je oprao
… pravo – suđe.
&
Ministrica obrazovanja ima visoko obrazovanje,
a obrazovanje nam je na niskim granama u EU.
&
Ministar turizma sklon je a…van – turizmu.
&
Bivša ministrica socijalne politike
napustila je socijaldemokratsku stranku,
pa postala… socijalni slučaj.
&
Ministar financija, na račun države i naroda,
radi za svoj i … stran(ačk)i račun.
&
Ministar gospodarstva ima novu devizu.
Ako se ne izvučemo iz stare,
jamačno upadamo u… novu krizu.
&
Ministar graditeljstva je obradovao naciju.
Obećao je da će do kraja mandata završiti,
nekada davno započetu… legalizaciju.
&
Ministar MUP-a dobro je osigurao granice.
Otvorio je zapadne za iseljavanje Hrvata,
a zatvorio istočne za …izbjeglice.
&
Ministrica za europske fondove zove se Žalac.
Za razliku od prethodnih ministara,
ona vrlo uspješno isisava novce iz EU fondova.
O autoru: Ivo Mijo Andrić, rođen je 17.11.1948. godine u Čanićima kod Tuzle. Završio je Fakultet političkih nauka i poslijediplomski studij na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu. Od 1969. radio je u privredi, obrazovnim ustanovama, sindikatima i državnim institucijama u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Umirovljen je kao samostalni umjetnik pri HZSU u Zagrebu potkraj 2008. Književnim radom bavi se duže od 50 godina. Književnim i stručnim radovima zastupljen je u više od 30 antologija, zbornika i stručnih publikacija u zemlji i inozemstvu. Književni radovi su mu prevođeni na engleski, njemački, kineski, ruski, armenski, rumunjski, češki, slovački, slovenski i makedonski jezik.
