Predstavljanje zbornika radova sa Trećeg hrvatskog iseljeničkog kongresa održanog 2018. godine u Osijeku
“Hrvatska izvan domovine III”
Utorak, 29.IX.2020, 13.00 sati
U Hrvatskoj matici iseljenika, Trga Stjepana Radića 3, u Zagrebu.
Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva, Ekonomski fakultet u Osijeku i Hrvatska matica iseljenika imaju čast pozvati Vas na svečano predstavljanje zbornika radova pod naslovom
HRVATSKA IZVAN DOMOVINE III
sa Trećeg Hrvatskog iseljeničkog kongresa održanom u Osijeku.
Uz pozdravne riječi ravnatelja Hrvatske matice iseljenika Mije Marića, Zbornik će predstaviti izv. prof. dr.sc, Josipa Mijoč, dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Programsko-organizacijskog odbora HIK-a), prof.dr.sc. Jasna Horvat i Tanja Trošelj Miočević.
O Zborniku:
HRVATSKA IZVAN DOMOVINE III je zbornik radova predstavljenih na Trećem Hrvatskom iseljeničkom kongresu Osijeku, a uredili su ga izv. prof.dr.sc. Josipa Mijoč, dr. sc. Marin Sopta i Tanja Trošelj Miočević. Nakladnici su Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva i Ekonomski fakultet u Osijeku.
Zbornik radova s Trećeg hrvatskog iseljeničkog kongresa, koji na 501. stanici donosi, uz predgovor i uvod, pregled znanstvenih i stručnih radova, vezanih uz hrvatsko porijeklo, iz raznih grana ljudske djelatnosti od gospodarstva do kulture raspoređenih u 9 tematskih cjelina, i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama, koje su bile naslovljene: Odnos domovine i iseljeništva sada i ovdje; Demografska pitanja; Digitalno povezivanje domovinske i iseljene Hrvatske; Čimbenici iseljavanja; Novi val iseljavanja; Učenje hrvatskog jezika i kulture; Kultura i umjetnost – Hrvatski promotori u svijetu; Gospodarske teme; Povijesni osvrti.
Treći Hrvatski iseljenički kongres, međunarodni znanstveno-stručni skup, uspješno je održan pod visokim pokroviteljstvom hrvatske Predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, a tiskan je uz financijsku potporu gospodina dr.sc. Ćirila Zovka i gospodina Ante Zovka i Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan republike Hrvatske.
Hrvatska je država iz koje se u prošlom i u ovom stoljeću iseljavao velik broj njezinog stanovništva, pa je pretpostavka da u svijetu danas ima Hrvata koliko i u samoj Hrvatskoj.
Kongres je privukao velik broj sudionika, njih preko 250, iz brojnih zemalja, od Amerike, preko europskih država do Australije, kao i iz Hrvatske, koji su održali više od 160 različitih izlaganja. Fokus kongresa bio je i na pripadnicima druge i treće generacije potomaka hrvatskih iseljenika te na mogućnosti njihovog doseljenja u domovinu njihovih roditelja.
Predsjednik Programsko-organizacijskog odbora Kongresa i jedan od inicijatora njegove misije u okviru akademske zajednice, dr. sc. Marin Sopta, u svojoj uvodnoj riječi je istakao da bi Hrvatska vlada trebala nastojati hrvatskim iseljenicima olakšati dobivanje hrvatskog državljanstva i, ističe dr Sopta, što prije primijeniti upute koje sadrži rezolucija Europskog vijeća (2043) iz 2015. godine, koja se bavi povratkom i reintegracijom iseljenika u svoje matične zemlje.
U današnje vrijeme kada su europske države suočene s demografskom krizom, primjer Hrvatskoj mogu biti Španjolska, Portugal, Poljska i Mađarska koja je prije par godina donijela državnu strategiju s ciljem povratka svojih iseljenika i uspjela povratiti 600 obitelji svojih iseljenika iz Venezuele.
Tanja Trošelj Miočević