U ovom članku predstavit ćemo dvije najpoznatije fotografije planeta Zemlje Blue Marble (plava pikula ili plava špekula) i Earthrise (Izlazak Zemlje).
Blue Marble
Fotografija Plava pikula (Blue Marble), ponekad prevedena i kao Plavi biser snimljena je 1972. godine iz svemirske letjelice Apollo 17. Letjelica je lansirana 7. prosinca 1972. godine s misijom istraživanja Mjeseca. Istog dana posada je snimila povijesnu fotografiju Zemlje. Prilikom snimanja fotografije astronautima se sunce nalazilo iza leđa stoga je Zemlja bila kvalitetno osvijetljena. Snimanje fotografije planeta Zemlje nije bilo u planu. Budući da je jedan od astronauta vidio dobru priliku za povijesnu fotografiju odlučio je napraviti nekoliko snimki.
Prije toga niti jedan čovjek nije bio toliko duboko u svemiru da uhvati cijeli planet fotoaparatom.
U posadi Apollo 17 bilo je tri člana posade: Eugen Cernan, Harrison „Jack“ Schmitt i Ron Evans. Sva trojca su tvrdila da su napravili fotografiju i do danas se ne zna tko je autor. NASA ima službeni stav da je fotografija zajednička. Fotografija iz 1972. godine prikazuje Afriku i Arapski poluotok dok se na novijim fotografijama može vidjeti drugi kontinenti, najčešće Sjeverna Amerika (tzv. Blue Marble 2012)
Fotografija je ubrzo postala svjetski poznata i svima dostupna za komercijalnu upotrebu. Tiskana je na majice, zastave, naslovnice knjiga, plakate što je doprinijelo dodatnu popularnost fotografije.
Earthrise – Izlazak Zemlje
Fotografiju Izlazak zemlje snimio je William Anders član posade Apolla 8. Fotografija je snimljena iz mjesečeve orbite 24. prosinca 1968. godine 70 mm filmom. Posada je imala na raspolaganju 250 mm objektiv za fotografiranje površine Mjeseca koji su upotrijebili i za povijesnu fotografiju Zemlje. Fotografija je isto kao i Blue Marble postala ikona dvadesetog stoljeća. Fotografija je nastala spontano jer nije bilo u planu da se fotografira Zemlja.
Apollo 8 lansiran je 21. prosinca 1968. godine u jeku svemirske utrke. Posadu su činila tri astronauta Frank Borman, James Lovell, and William Anders. Navedeni astronauti bili su prvi ljudi koji su putovali prema Mjesecu. Prvotni plan misije bio je let oko Zemljine orbite, ali plan je promijenjen i postao je puno ambiciozniji – let prema mjesečevoj orbiti. Do promjene plana došlo jer je CIA saznala da SSSR planira let prema Mjesecu. Apollu 8 trebalo je 68 sati do Mjeseca. Mjesečevu orbitu obletjeli su deset puta za što im je trebalo oko dvadeset sati. Prije Apolla 8, Apollo 7 i Apollo 9 su poslani u orbitu oko Zemlje, dok je Apollom 10 ponovno poslana ljudska posada prema Mjesecu kao zadnja priprema slijetanja čovjeka na drugo nebesko tijelo. Posada je fotografirala mjesečevu površinu da bi dobili detaljne podatke za slijetanje čovjeka. Astronauti Apolla 8 bili su prvi ljudi koji su vidjeli tamnu stranu Mjeseca.
U nastavku prenosimo transkript razgovora astronauta kada su ugledali Zemlju iz orbite:
Anders: Oh my God, look at that picture over there! There’s the Earth comin’ up. Wow, is that pretty!
Borman: Hey don’t take that, it’s not scheduled.
[shutter click]
Anders: You got a color film, Jim? Hand me a roll of color, quick, would you?
Lovell: Oh man, that’s great.
Anders: Hurry.
Lovell: Where is it?
Anders: Quick
Lovell: Down here?
Anders: Just grab me a color. A color exterior. Hurry up. Got one?
Lovell: Yeah, I’m looking’ for one. C 368.
Anders: Anything. Quick.
Lovell: Here.
Anders: Well, I think we missed it.
Lovell: Hey, I got it right here [in the hatch window].
Anders: Let me get it out this one, it’s a lot clearer.
Lovell: Bill, I got it framed, it’s very clear right here!
[shutter click]
Lovell: Got it?
Anders: Yep.
Detaljnije o misiji Apollo 8 možete pročitati OVDJE.
