Udruga za ženska ljudska prava i razvoj demokracije Adela iz Osijeka raspisuje regionalni natječaj za neobjavljenu kratku priču.
Tema priče je feministički lik žene radnice čime želimo odati priznanje svim radnicama i revolucionarki Adeli Pavošević (1897.-1928.) jednoj od najvažnijih figura radničkog pokreta u razdoblju između dvaju svjetskih ratova zbog kojega je u povijesti poznata i kao „osječka Rosa Luxemburg“. Bila je organizatorica niza prosvjeda, pokretačica radničkih novina te borkinja za društvenu ravnopravnosti. Zbog svoga sindikalnog i političkog djelovanja često je bila privođena od strane policije. Umrla je u Osijeku 5. srpnja 1928. godine od tuberkuloze.
Lik je gradivni element kratke priče a fokus na feminističkom liku žene radnice i uspjeh u prezentaciji lika u kratkoj priči bit će ono na temelju čega će odlučivati članice našega žirija.
Natječaj je otvoren od 23.1.2024. do 24.3.2024., a priče koje pristignu nakon ponoći, tj s datumom 25.3.2024., neće se uzeti u obzir.
Pristigle priče ćemo objaviti na našim mrežnim stranicama, te u relevantnim medijima.
Proglašenje najuspješnijih priča bit će 1.5.2024. na Međunarodni praznik rada u čast svim radnicama i u spomen na Adelu Pavošević kada ćemo, ovisno o vremenskim uvjetima, na otvorenom ili u zatvorenom prostoru, upriličiti dodjelu nagrada i čitanje nagrađenih i priča s posebnom pohvalom žirija.
Pravila natječaja za kratku priču na temu feminističkog lika žene radnice u kratkoj priči su:
- Priča treba imati naglasak na liku koji je feministkinja i radnica;
- Svaki autor_ica mora biti punoljetan_a (osamnaest godina) i može sudjelovati samo s jednom pričom pisanom na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom ili srpskom književnom jeziku ili nekim od dijalekata tih jezika i latiničnim pismom;
- Priče se šalju pod šifrom/pseudonimom, a razrješenje šifre se šalje u posebnom dokumentu u kojemu treba pisati šifra/pseudonim, ime i prezime te kontakt podaci autora_ice na email: kavazazenskaprava@gmail.com
- Priča treba biti ispričana u maksimalno 6000 znakova s razmacima u formatu .docx, font Times New Roman, veličina fonta 12, prored 1,5;
- Priča ne smije biti objavljivana prije završetka ovoga natječaja;
- Nagrade autorima_icama priča koje uspiju članice žirija oduševiti su knjige:
- Ana Rajković Pejić, Dugi ženski marš,
- Marijana Radmilović, Naša soba;
- Mirela Holy, Mitski aspekti ekofeminizma;
- Nigdje kod kuće – iz korespodencije Emme Goldman
- Sudjelovanjem u natječaju autori_ce pristaju da Udruga Adela njihove priče koristi u svome radu i objavljuje ih prema budućim potrebama uz uvijek potpisanog autora, te pristaje da za korištenje priče od udruge neće tražiti nikakvu financijsku naknadu.
Facebook: https://www.facebook.com/photo?fbid=122143409648063098&set=a.122100053450063098
Članice žirija:
Ana Rajković Pejić – znanstvena suradnica zaposlena na Hrvatskom institutu za povijest – Podružnici za povijest Slavonije, Srijema i Baranja. Autorica je knjige Dugi ženski marš. Položaj radnica i ženski aktivizam u Hrvatskoj između dvaju svjetskih ratova (2021.). Autorica je niza kratkih priča koje su joj, između ostaloga, objavljivane u zborniku Prvih dvadest uboda (2015.) te Pričama iz karantene (2020.). Dobitnica je književne nagrade Kritične mase za kratku priče Volim te Arthure Rimbaude(2015.). Članica je Centra za ženske studije.
Marijana Bijelić – pročelnica Odsjeka za južnoslavenske jezike Filozofskog fakulteta u Zagrebu, predsjednica je Hrvatskog radikalnog feminističkog pokreta, objavljuje radove s temama iz južnoslavenskih književnosti, s osobitim naglaskom na razdoblje modernizma i rodnu problematiku te predaje niz književnih kolegija. Prevodi s bugarskog jezika, osobito poeziju. Članica je Ženskih studija za čiji program je održala nekoliko predavanja. Sudjelovala je u brojnim javnim predavanjima i tribinama te televizijskim i radijskim emisijama vezanim za različita aktualna društvena pitanja.
Kristina Peternai Andrić – zaposlena je na mjestu redovite profesorice na Filozofskom fakultetu u Osijeku, gdje predaje kolegije vezane za književnu i kulturnu teoriju. Objavila je četiri znanstvene monografije: Učinci književnosti. Performativna koncepcija pripovjednog teksta, Ime i identitet u književnoj teoriji, Pripovijedanje, identitet, invaliditet, Neposlušne. Književne prakse prikazivanja roda u suautorstvu s Ivanom Žužul. Piše znanstvene i stručne radove, esejistiku, književnu i kazališnu kritiku te prevodi s mađarskoga jezika. Živi u Osijeku.
Iva Bačmaga – knjižničarka, objavila je više kratkih priča od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista “Ranko Marinković te je nagrađena na više drugih književnih natječaja za kratke priče od 2015 do 2019. godine. Pohađala radionicu kritičkog čitanja i kreativnog pisanja “Pisaće mašine” pod vodstvom Mime Juračak i Natalije Miletić.
