Projekt BEK ::: Muški prozni blok ::: Od trilera i vivisekcije društva do parodiranja kulturne i medijske scene
Postojećim naslovima projekta BEK pridruženo je još šest proznih koje potpisuju Stanko Andrić, Vid Barić, Velimir Grgić, Željko Ivanković, Gordan Nuhanović i Tomislav Zajec, čime je premašena brojka od 350 objavljenih naslova, od kojih su čak 60 romani suvremenih hrvatskih autorica i autora
Društvo za promicanje književnosti na novim medijima [DPKM] objavilo je u okviru projekta Besplatne elektroničke knjige [BEK] (elektronickeknjige.com) šest proznih naslova suvremenih hrvatskih pisaca: romane „Fiumanski, opet lažeš“ Vida Barića, „Bog vas mrzi“ Velimira Grgića, „Ljubav u Berlinu“ Željka Ivankovića, „Agenti kulture“ Goradana Nuhanovića i „Ljudožderi“ Tomislava Zajeca, kao i zbirku proza „Dnevnik iz JNA i druge glose i arabeske“ Stanka Andrića, nagrađenu Vladimirom Nazorom. Novi naslovi objavljeni su uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Grada Zagreba.
Barićev vispreni akrobatski humor u romanu, ritmički pravedno raspodijeljen na intelektualnu gipkost i trivijalnost do ruba opakog trača, ispaljuje se u neprestanoj rafalnoj paljbi. I zavidnom vještinom, taj mehanizam nikada ne zakaže. Za potrebe svoje dinamične lansirne proze Barić je izmaštao antijunaka Livia Fiumanskog, tabloidnog pregaoca zaposlenog u ožućenom portalu, u vječnom sukobu s nezajažljivim urednikom, gladnim kliktavih lajkavaca. [Davor Špišić, Telegram]
Roman Velimira Grgića „Bog vas mrzi“ napeti je dinamični triler koji svojim stilsko-tematskim osobinama i kvalitetama dojmljivo spaja poetike domaće stvarnosne proze s prepoznatljivim obrascima dalekoistočnih kinematografija. Riječ je o tarantinovskom omažu poetikama krvavih osvetničkih jurnjava, dobro uklopljenom u našu postsocijalističku stvarnost, koja na svoj način i generira i motivira protagoniste ove vrtoglave priče. Priče koja je u cijelosti fikcionalna, ali kakvu može „izmisliti“ samo stvarnost, ili ako baš hoćete, lucidan pisac uronjen u nju.
Roman Željka Ivankovića „Ljubav u Berlinu“ sofisticirana je proza prepuna dobrih opservacija o vječitoj temi muško-ženskih odnosa. Riječ je o zgodnom malom romanu koji se čita s ugodom, jer bez problema uspostavlja kontakt s publikom kojoj je namijenjen — osviještenim ljubiteljima knjige i književnosti. Premda nije riječ o romanu postmodernističkih postupaka, zanimljiv je i način na koji on prirodno urasta u postmoderno vrijeme, u epohu otrežnjenja i izgubljene nevinosti u kojoj niti On niti One ne mogu odigrati posljednji, pobjednički potez.
„Agenti kulture“ roman je koji najjednostavnijim pripovjednim postupkom razobličava „stvarnost“ domaćih književnih i kulturnih festivala – pukim opisivanjem stanja kakvo ono jest. Humor, melankolija, atmosfera provincije, realistična, a istovremeno karikaturalna profilacija likova prepoznatljiva su obilježja Nuhanovićeva pripovijedanja koje zapanjujućom lakoćom ozbiljnost svede na farsu, a stvarnost na apsurd. Pred nama je drugo, izmijenjeno izdanje „Agenata kulture“, koje se zapravo pojavljuje u svojem izvornom, prvotno zamišljenom, ali neobjavljenom obliku.
Zajecova prozna forma naslijeđena je iz prethodnih romana — vremenski i tematski razlomljeni prozni fragmenti koje je potrebno naknadno posložiti na prava mjesta od čitatelja svakako zahtijevaju znatnu koncentraciju. Priča svakog od Zajecovih likova funkcionira kao vlastita minijatura iz koje je svaki put očita jedna te ista činjenica — iza ljušture opisanih zlatnih obitelji skrivaju se nimalo idealni životi njihovih članova. Komunikacija unutar obitelji svedena je na minimum i svatko se zatvara u zidove vlastite sobe odbijajući registrirati bilo koju činjenicu koja bi mogla na neki način poremetiti njegovu idealnu projekciju života. No, ljušture polako pucaju i njihov nimalo zlatan sadržaj otkriva se pred čitateljem. [Jelena Gluhak, Vijenac]
„Dnevnik iz JNA i druge glose i arabeske“ Stanka Andrića, nagrađena Vladimirom Nazorom, zbirka je posvema raznorodnih tekstova u kojima autor, u skladu sa suvremenim mu poetičkim strujanjima, briše čvrste granice između povijesti i pripovijesti, pridajući na taj način upravo tekstu presudnu važnost u oblikovanju povijesnoga vremena.
Novi su naslovi dostupni u četiri najraširenija formata za e-knjige (HTML, ePub, PDF i MOBI), što omogućuje online čitanje i/ili preuzimanje na vlastite uređaje, čime je zajamčeno optimalno čitateljsko iskustvo na svim trenutno postojećim računalnim uređajima, nezavisno od dijagonale zaslona na kojima se e-knjige čitaju, kao i mogućnost ispisa na kućnim pisačima.
