U četvrtak 7. srpnja 2022. u 21 sat svečano je otvorena samostalna izložba “Nagnuto malo” akademskog umjetnika Damira Facana-Grdiše u Galeriji sv. Krševana u Šibeniku. Renomirani akademski umjetnik Damir Facan-Grdiša nakon niza samostalnih izložbi i sudjelovanja na grupnim izložbama po prvi put samostalno se predstavio šibenskoj publici selekcijom iz recentnog ciklusa „Nagnuto malo“.
Na svečanom otvorenju voditeljica Galerije sv. Krševana Antonija Modrušan predstavila je životopis autora istaknuvši kako je uz brojne samostalne i grupne izložbe, Damir Facan-Grdiša osvojio i niz stručnih nagrada i priznanja, te istaknula one recentnijeg datuma poput Velike nagrade 9. hrvatskog triennala akvarela, Karlovac, Slavonski Brod (2022.); Nagradu grada Umaga za najbolji rad na izložbi HDLU-a Istre “Corpus Humanum” (2021.) i Nagradu 8. zagorskog likovnog salona, Krapina (2018.). Izložbu je predstavila kustosica i povjesničarka umjetnosti Sonja Švec Španjol opisavši Damira Facana-Grdišu kao jedinstvenog autora prepoznatljivog likovnog rukopisa koji oblikuje monumentalna djela u tradicionalnoj tehnici akvarela, a koju ne tretira na očekivani način – u duhu razlivene mrlje, već samoj izvedbi kompozicije pristupa krajnje minuciozno. Također, kustosica Švec Španjol ukazala je kako se Damir Facan-Grdiša predstavlja selekcijom iz recentnog ciklusa s ukupno 14 radova od kojih su pojedini radovi poput “Grad barokni” i “More zarezano” nastali u posljednjih nekoliko mjeseci te su premijerno predstavljeni javnosti upravo na ovoj izložbi. Akademski slikar Damir Facan-Grdiša zahvalio se voditeljici Galerije sv. Krševana Antoniji Modrušan na profesionalnoj suradnji i gostoprimstvu i kustosici na suradnji, tekstu i uvodnom govoru, te izrazio veliku zahvalnost i oduševljenje gradom Šibenikom i istaknuo kako mu je čast i zadovoljstvo predstaviti se u gradu s iznimno bogatom kulturom i kulturno-povijesnim naslijeđem.
NAGNUTO MALO
Damir Facan-Grdiša već duži niz godina istražuje aspekte doživljaja dviju tradicionalnih tema u slikarstvu – pojam nevjerojatne snage mora i sociološki aspekt grada. Dva likovno, karakterno i značenjski posve suprotna motiva umjetnik uzima kao polazište za razradu likovnih elemenata u području krajnje reducirane figurativnosti. Djela čiji je sadržaj oblikovan strukturama sazdanim od niza ponavljajućih elemenata realizirana su u tehnici akvarela, pri čemu svježina, sjaj i svjetlost definiraju atmosferu pojedinog rada. Svakoj slici prethodi skica neophodna za jasnu definiciju prostora i pomnu razradu planova unutar kompozicije. Matematičkom redukcijom ostvaruje se raster ponavljajućih planova čiji je ritam povremeno obogaćen uplivom druge boje ili linije drugačijeg karaktera. Akvarel kao tehnika obojane svjetlosti ne javlja se u potpunoj slobodi razlivene transparentne materije već prati karakter tankoćutne britkosti crteža, te preciznom kontrolom i beskrajnom strpljivošću autora nastaje krivulja neba ili pojedini val oblikovan nizanjem i do 15 tonova jedne boje. Oblikovanjem formi principom nizanja tonova zadržava se intenzitet boje i oblika na velikim formatima, a kontrast najsvjetlijih i najtamnijih tonova omogućuje utjelovljenje metafizičke ljepote svjetlosti i sjajnosti koja izbija iznutra.
Sâm proces rada kreće od izrade jednostavne skice na malom formatu koja je u srži apstraktna, a služi za rješavanje osnovnih silnica. Prilikom izrade skice autor odlučuje hoće li konačna tema biti grad ili more te potom zatvara silnice u formu odabranog motiva i povećava crtež prenoseći ga na veliki format te postepeno nanoseći lazuru po lazuru. Damir Facan-Grdiša istražuje mogućnosti boje te eksperimentiranjem i preslagivanjem ostvaruje intenzitet boje koju akvarel inače posjeduje, ali ju je izazovnije ostvariti na velikom formatu. Koristeći prosijavanje podloge karakteristično za akvarel autordjelu daje snagu da i nakon dužeg perioda posjeduje kvalitetu svjetlosti. Elemente likovnog duha umjetnik unosi u materiju kroz likovni osjećaj crte, boje i volumena čime oni sami postaju psihički kreatori likovnog djela izraženi kroz dinamiku i ritam.
I dok je u ranijim kompozicijama bila jasno naznačena razlika između neba i mora, u novijim radovima poput “Mirno zeleno more”, “More zarezano” i “More zeleno” dolazi do njihovog ispreplitanja pri čemu povremena dominacija pojedinih formi i boja čini mogućim diferencijaciju glavnih elemenata cik-cak valova i vitičastog neba. Nadalje, kod morskih radova “More primireno” i “More suprotstavljeno” osjeti se pomak u naglašenim silnicama koje vidljivo lome kompoziciju i naglašavaju glavna kretanja na površini slike, a koja su posve neovisna o manjim sadržajnim zbivanjima. Ravnoteža kompozicije ostvarena je kroz usklađeni ritam i dinamiku elemenata dok noviteti stvaraju dojam pogleda kroz kaleidoskop stvarajući posve nove vizualne senzacije. Promjena je vidljiva i u koloritu. Snažni kontrasti najsvjetlijih i najtamnijih tonova ustupaju mjesto krajnje suptilnim nijansama zelenkasto-sive i olovno sivo-plave boje, a sve je dominantnije i prisustvo zelenih nijansi kao što je to slučaj u radovima “More zeleni”, “More zeleno”, “Mirno zeleno more” i “More malo zeleno”. Ako rad gledamo iz daljine na prvu uočavamo konfrontacije trokutastih i kvadratnih volumena, dok približavanjem djelu postepeno ulazimo u splet lomova formi, linija i boja te upijamo svaku sekvencu kao zasebnu lirsku i/li geometrijsku figuru.
Damir Facan-Grdiša svjesno odabire ritam slikanja jednog djela s morskim motivom i jednog s urbanim gradskim prizorom paralelno istražujući ono nesvjesno, distancirano i samotno u hladnim tonovima uskovitlale morske površine, kao i sociološki aspekt urbanog konfliktnog prostora u kojem obitavaju ljudski likovi smješteni na prozorima tonski oblikovanih nebodera. Nazivi radova, posebice s morskom temom, aludiraju na određena stanja koja se u kontekstu autora odnose na likovne probleme, no u kontekstu promatrača oni mogu otvoriti, potencirati i potaknuti cijeli spektar misli, stanja i emocija. U cijelom nizu postepeno uvedenih promjena upečatljiva je činjenica kako autor i dalje ostaje u osnovnom sadržajnom prostoru motiva grada i mora otvarajući uvijek iznova posve nove, zadivljujuće i naprosto fascinantne transformacije i to baš u trenutku kada smo pomislili da su sve mogućnosti iscrpljene. Damir Facan-Grdiša pomnim, strpljivim i krajnje minucioznim pristupom gradnji pojedine kompozicije ostaje fokusiran na likovni tekst izražen kroz naglašeno individualizirani govor crte, boje i volumena, dok završnim djelima oblikuje vlastitu sliku društva i vremena u kojem živimo, a naša percepcija ponuđenog sadržaja ovisi o vlastitoj osviještenosti života koji nas definira.
Sonja Švec Španjol, mag.hist.art.
BIOGRAFIJA:
Damir Facan-Grdiša rođen je 1965. godine u Zagrebu. Umjetničko obrazovanje započinje na Školi za primijenjenu umjetnost, odjel zidnih slikarskih tehnika, da bi 1990. godine diplomirao na Odsjeku za slikarstvo Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi profesora Ive Friščića. Nakon studija radi kao nastavnik likovnih stručnih predmeta na Obrtničkoj školi u Zagrebu do 1998. godine. Nakon toga djeluje kao samostalni umjetnik, izlaže te objavljuje ilustracije za više izdavačkih kuća. Član je HDLU-a, ULUPUH-a, a od 2002. godine i HZSU-a.
Uz slikarstvo kao primarni medij umjetničkog izražavanja, Damir Facan-Grdiša od 1986. godine radi i kao vanjski suradnik Restauratorskog zavoda Hrvatske, a od 2000. godine kao samostalni licencirani restaurator za zidno slikarstvo.
Damir je dobitnik većeg broja nagrada od kojih ističemo Veliku nagradu 9. hrvatskog triennala akvarela (Karlovac/Slavonski Brod) 2022. godine i Nagradu 8. zagorskog likovnog salona u Krapini 2018. godine.
Izložba ostaje otvorena sve do 30. srpnja 2022. u Galeriji sv. Krševana.
