U drugoj seriji radova predstavljamo Stelu Mutavdžiju s radovima kao što su “Čuvarica planeta”, “Roberta Mapplethorpe”, “Sjene”, “Pod kontrolom”, “Nada”, “Slaviti sebe”, i ostalim fotografijama. Neki od radova kao što su autoportreti iz serije “Sjene” i “Čuvarica planeta” nastali su spontano. Fotografije poput “Roberta Mapplethorpe” su osmišljeni i “…inspirirani američkim fotografom Robertom Mapplethorpeom i to primarno njegovim radom na području portretne fotografije.”, dok je Čuvarica planeta autoportret sa starom loptastom svjetiljkom zbog čega je fotografija dobili ime: “Čuvarica planeta”.
Čuvarica planeta
Autorica za rad Roberta Mapplethorpe kaže: “S obzirom na to da je odabrani model svijetle puti, a odjeća od crne kože, nastojala sam pronaći pozadinu i oštro danje svjetlo koje će pristajati uz kontrast modela. Svijetlu pozadinu, tamne plohe i linije na fotografiji sam pronašla na ulazu u jednu od zagrebačkih stambenih zgrada. Osmišljavala sam poze upravo prema njenoj kožnoj kombinaciji kako bi dobila femme fatale atmosferu. Cilj je bio prikazati arhetip antijunakinje koja se doima misterioznom, emotivno hladnom i devijantnom.”
Roberta Mapplethorpe
Fotografiju “Pod kontrolom” autorica opisuje kao: “Ovaj rad ističe važnost samokontrole u našim životima što se usko veže uz osjećaj odgovornosti. U današnjem svijetu prepunom brojnih podražaja koji nam odvraćaju pažnju i ističu nam iluzorne nedostatke naših života jedno od kvalitetnih oružja kojim se možemo opremiti je upravo samokontrola. Što više vježbamo naš mišić samokontrole i odgovornosti to ćemo biti otporniji na depresore današnjice.”
Sjene
Fotografija “Nada” imaju poruku koje Stela opisuje: “Mnogi od nas smo nekada naišli na misli o djeci kao o spasiteljima braka, na očekivanja da će dijete popraviti odnos roditelja koji je već napukao ili da će dijete zacijeliti majčin osjećaj praznine. Ovaj rad podsjeća na štetne razloge koji se kriju iza odluke o imanju djeteta. Religijski podtonovi podsjećaju na lik Djevice Marije dok nas tamni ambijent usmjerava da zaključimo oprečno njenoj simbolici. Glavna poruka djela je da nas naša djeca ne mogu zacijeliti, to možemo samo i isključivo mi sami. Donošenje života u svijet je jedna od najvećih nepovratnih odluka koje možemo donijeti, a s tom odlukom treba rukovati izuzetno pažljivo.”
Fotografije pod nazivom “Slaviti sebe” nastale su u sklopu zadnjeg zadatka imenom ‘Art’ na sedmodnevnom fotografskom seminaru Fotosofia 15. “Zadatak svim polaznicima je bio izraditi fotografije za završnu izložbu. Ovaj triptih koji ima pomalo religijske podtonove sam nazvala ‘Slaviti sebe’. Predmet slave smo ustvari mi sami. Prikazana je ljubav prema sebi te konačno prihvaćanje i poštivanje samoga sebe. Svjetlosni efekt dobiven je propuštanjem svjetla kroz staklene boce napunjene vodom. Svjetlo i njegov dolazak u mračno ozračje na fotografiji simboliziraju konačnu spoznaju da smo i mi osobe koje nemaju samo mane, nego smo kao i bilo tko drugi vrijedni ljubavi, pa tako i one prema samom sebi.”
Slaviti sebe
Društvene mreže:
Instagram: https://www.instagram.com/_velvetclouds_/
Fotosofia.info: https://www.fotosofia.info/Profil.aspx?uName=dmVsdmV0Y2xvdWRz_b64_
LinkedIn: https://www.linkedin.com/in/stelamu/
Email: smutavdzi@gmail.com
O autorici: Stela Mutavdžija rođena je u Sisku 1997. godine, odrasla u selu pored Siska, Letovaniću. Završila je preddiplomski studij sociologije. Imala je veći interes prema psihologiji koju upisuje 2019. godine. Fotografija joj je primarni hobi s kojim se bavi u slobodno vrijeme, te joj ponekad posluži i kao studentski izvor zarade.
Fotografijom se počela baviti postupno. Prvo u adolescentskoj dobi lutajući gradom s prijateljicama i fotografiranje prvo s mobitelom, a nakon toga s jednostavnom verzijom ondašnjeg digitalca. S vremenom interes joj je postupno rastao te je kroz godine upoznavala sve više ljudi (mladih, starih i svih između) koji se bave fotografijom amaterski, profesionalno ili su već bili priznati fotografi ili fotografkinje u Hrvatskoj.
Velika prekretnica nakon koje se počela intenzivnije baviti fotografijom bilo je sudjelovanje u Fotomaratonu Industrijska baština Siska 2018. koju je održao voditelj Foto galerije Siscia obscura Miroslav Arbutina – Arbe. Nakon tog fotomaratona počela se prijavljivati na brojne radionice, seminare i natječaje. Sudjelovala je u radionici cijanotipije održanoj u Živom Ateljeu DK koju je vodio Saša Kralj. Sudjelovala je u ULUPUH-ovoj radionici fotografije Proširena polja interpretacije 2019. koju je vodio Stanko Abadžić. Bila je dio izložbe Tradicija Posavine održanu u Kulturnom centru braće Radić u Desnom Trebarjevu s vodećom fotografijom na izložbi te je 2020. godine sudjelovala u sedmodnevnom fotografskom seminaru Fotosofia 15 kojeg vodi Damir Hoyka. Iako studira psihologiju, na prvoj i drugoj godini studija upisala je izborne kolegije iz fotografije na Grafičkom fakultetu u Zagrebu Primijenjena fotografija kojega vodi doc. dr. sc. Miroslav Mikota i Fotografski procesi kojeg vodi doc. dr. sc. Rahela Kulčar.
Na 8. Salonu crno bijele fotografije (Galerija Filodrammatica, Rijeka) održanog 2022. godine osvojila je 3. nagradu i pohvalu za fotografije Roberta Mapplethorpe i Pod kontrolom. Na natječaju Svijet oko nas – 2021 (Centar vizualnih umjetnosti ‘Batana’ Rovinj) osvojila je pohvalu za fotografiju Bijeg. Te je na XVII. Izložbi fotografije 2022. ‘Žena’ (Foto klub Color Rijeka) osvojila pohvalu za fotografiju Mama.
Povremeno zarađuje fotografirajući. Njezino područje rada je crno-bijela umjetnička fotografija. Nema najdražu kategoriju no prema učestalosti motiva na fotografijama ponajviše se ističu portreti, autoportreti te arhitektura i živa priroda. Svjesna da je potrebno mnogo iskustva (bilo životnog, bilo fotografskog) kako bi se netko doista mogao nazvati umjetnikom stoga sebe primarno gleda kao umjetnicu u nastajanju.
Uz psihologiju, fotografija joj je druga ljubav te ih ponekad uspijeva i spojiti. Među daljnjim i primarnim ciljevima želja joj je učiti o fotografiji i istraživati mnoga područja koja ona nudi, sakupljati nova iskustva kroz praksu, suradnju i druženje s novim ljudima. Kroz svoj daljnji rad voljela bi uže povezati brojna područja iz psihologije s fotografskom umjetnošću.
