Centar kulture predstavlja intervju s udrugom PLANTaža i Darijom Walter.
- Za početak molimo vas da nam predstavite udrugu PLANTaža? Kako i kada je nastala i što znači ime udruge?
Udruga je osnovana 2014. godine od strane nekoliko entuzijasta s ciljem promicanja kreativnosti i ekologije kroz nova znanja i vještine. Organizacijom festivala, događaja, radionica i slično razvijamo pozitivne stavove jedni prema drugima te doprinosimo razvijanju novih vrijednosti od cirkularne ekonomije do razvijanja novih sadržaja i ideja. Trenutno brojimo 42 člana od kojih je 12 voditelja aktivnosti i projekata no mnogo je više simpatizera diljem Hrvatske i izvan nje. Također vrijedi spomenuti i skladan obiteljski odnos s drugim organizacijama civilnog društva poput PS Shine, udruge Slap, Slama, ReArt, KultAkt, Teatar to go, udruga Pobjede. Svi mi stvaramo pozitivne promjene u svojim područjima a ona se često preklapaju što samo doprinosi još jačem povezivanju.
Ime udruge nastalo je slučajno. Malo smo se poigrali imenom pa tako istaknuli slova PLANT što može predstavljati bilo koju biljku, održiv način života u skladu s prirodom iako plantaža u većini slučajeva predstavlja uzgoj samo jedne biljke. Možda je ime pomalo kontradiktorno, upravo zbog toga što promičemo permakulturu, no za sebe volimo reći da smo prije svega PLANTaža dobrih ideja.
- Koje ste sve projekte do sada imali i na što su bili fokusirani?
Od samog početka ostvarili smo i proveli mnogobrojne projekte i aktivnosti, njih 120, no vjerujem kako smo prije svega mnogo naučili i ono što je najvažnije, upoznali se međusobno zbog čega smo valjda raznolika družina. Samim time, ostvarili smo suradnje na mnogim područjima što nam se u početku činilo samo zanimljivim da bi na kraju preraslo u nešto ozbiljnije i realnije. Tako smo od početnog naleta s permakulturom krenuli s razvijanjem umjetničkog festivala nastavili razvijanjem gastro branda da bi na kraju počeli razvijati kvalitetne međunarodne suradnje. Teško je nabrojati sve aktivnosti i projekte koje smo pokrenuli i na kojima smo sudjelovali, no recimo da pokrivamo područja koja se bave promicanjem ekologije, biciklizma, kreativnosti, društvenog poduzetništva te ideja koje za cilj imaju traženje inovativnih rješenja za stare probleme.
- Jedan od vaših novijih projekata je i „Urbane intervencije“. O čemu je riječ?
Projekt “Urbane intervencije” ima za cilj urediti i popularizirati zaboravljene i napuštene objekte u Osijeku. Jedan takav objekt nalazi se na Europskoj aveniji kod Drven parka. Riječ je o jedinom takvom tramvajskom stajalištu koje je tijekom vremena postalo zanemareno i zaboravljeno te smo zbog toga u prazna prozorska okna odlučili postaviti umjetnički print čime bi stajalište dobilo novu funkciju kao ulična galerija. Na taj smo način predstavili rad akademske umjetnice Slađane Zubić koji se sjajno uklopio u vizuru tramvajske stanice iz 1926. godine te je premijerno predstavljena u sklopu Osječkog ljeta kulture.
- Projekt MOSS je također jedan od vaših projekata u udruzi PLANTaža. O kakvom projektu je riječ?
Projekt MOSS ili Mobilna solarna stanica ima edukativni cilj upoznati djecu osnovnoškolskog uzrasta o prednostima korištenja obnovljivih izvora energije s naglaskom na fotonaponsku solarnu energiju. Učenici će se na inovativan način uz korištenje stanice upoznati s obnovljivim izvorima energije kako solarne tako i ostalih.
Nažalost, postajemo sve češće svjesni činjenice da su ekološki problemi postali dio naše svakodnevice te da jedino mijenjanjem svojih navika možemo stvoriti i očuvati naš dom za buduće naraštaje. Upravo zbog toga te zbog samog inovativnog pristupa jako se veselimo ovom projektu. Smatramo kako smo dužni informirati mlade generacije o vrijednosti obnovljivih izvora energije te očuvanju okoliša.
- Kakve su reakcije građana? Kako oni reagiraju na vaše rad prijašnjih projekata, ali i na projekt Urbane intervencije?
Reakcije građana su većinom pozitivne i to nam je jako drago. Pri svemu cijenimo iskrenost tako da smo uvijek otvoreni za konstruktivne prijedloge i poticanje dijaloga među građanima. Projekt Urbane intervencije potaknuo je pozitivne reakcije među građanima a samu ideju prepoznali su i mediji koji su predstavili ne samo projekt već i umjetnicu Slađanu Zubić čiji rad Road to nowhere krasi tramvajsku stanicu iz 1926. godine.
- Možete izdvojiti neki projekt s kojim ste bili posebno zadovoljni i uspješni?
Svi naši projekti te brojne ideje koje nismo realizirali znak su da smo prije svega radišna ekipa koja traži rješenja za određene probleme ili razvija nešto novo. Od prvog Papergirl projekta koji svake godine okuplja sve veći broj sudionika, umjetničkih klupa u 3 osječka parka, buvljaka, biciklopopravljaonica te brojnih drugih tematskih radionica. Jedan od prvih projekata udruge je ReArt festival koji je od prošle godine postao samostalna udruga. Na taj se način iz projekta razvila jedna kreativna ekipa koja stvara fantastičan umjetnički sadržaj. Ponosni smo i na Osječku knedlu, projekt koji je rezultirao promoviranjem novog gastro branda grada Osijeka na jedan održiv i inovativan način. Vjerujemo kako Osijek zaslužuje svoj gastro proizvod, slasticu uz koju se veže legenda te koju je zbog toga potrebno promovirati na društveno odgovorni način. Upravo zbog toga, zaštitili smo naziv Osječka knedla pri Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo RH.
Mnoge ideje još nisu zaživjele no to ne znači da neće bilo u Osijeku, Slavoniji, Hrvatskoj ili negdje u inozemstvu. Razvijanje novih ideja za rješavanje starih problema nisu misija samo naše udruge. Mnoge svjetske organizacije i pojedinci stvaraju i razvijanju predivne ideje što u konačnici negdje i dovodi do rješavanja ozbiljnih problema.
- Kakva je situacija u Osijeku što se tiče alternativne ponude kulturnog sadržaja i općenito aktivnosti? Postoji li zainteresirane publike?
Alternativne ponude nema dovoljno što stvara problem jer postoji mnogo zainteresirane publike. Alternativni sadržaj nije samo noćni život, koncerti… U Osijeku kronično nedostaje prostor u kojem bi se kreativno-urbani sadržaj mogao stvarati. Mjesto gdje umjetnici mogu oslikati mural a mladi se okušati u cirkuskim vještinama. Lokacija na kojoj bi se mogao konstantno odvijati sadržaj koji ne samo da bi s vremenom postao urbana baza, već nova turistička atrakcija koja uvijek nudi nešto novo. Nije to ništa inovativno, kroz brojne suradnje te na putovanjima vidjeli smo dobre primjere gdje se određena lokacija prenamjeni u alternativni centar, ako to možemo tako nazvati, u suradnji s jedinicama lokalne samouprave. Upravo oni trebaju biti svjesni koliko se brzo trendovi mijenjaju te koliko mladi imaju potencijala, osobito u gradu koji broji sve manje mladih.
- U planu vam je i međunarodna suradnja. S kime imate u planu surađivati i u kojim projektima?
Međunarodnu suradnju već smo ostvarili s organizacijama iz Srbije i Mađarske a uskoro se nadamo i iz Slovenije. Većinom surađujemo s organizacijama koje promiču slične ili iste vrijednosti poput naše udruge. Neke od tih organizacija prepoznate su na međunarodnoj i svjetskoj razini što nam samo daje vjetar u leđa da budemo još produktivniji i kreativniji u razvijanju novih ideja.
- Kakva je suradnja s gradom? Jeste li zadovoljni i ima li mjesta za napredak?
Suradnja je korektna no mjesta za napredak uvijek ima. Upravo zbog manjka dijaloga i zdrave komunikacije. Ponekad nam se čini kao da živimo u milijunskom gradu umjesto da svi zajedno prionemo na stvaranje novih sadržaja jer na kraju krajeva Osijek nije London ili Berlin pa da se ne može pronaći vrijeme ili mogućnost za rješavanje određenih i konkretnih problema.
Konkretno govoreći, bili bi još zadovoljniji kada bi čelnici Grada pokazali malo veću volju za poticanje i kreiranje novih sadržaja u suradnji s organizacijama civilnog društva i pojedincima, na polju logističkog doprinosa i spremnosti na dijalog.
Facebook udruge: https://hr-hr.facebook.com/udrugaplantaza/
